Gušić: Premijer Novalić i CBBIH pokazali znanje i odgovornost

Ukupan iznos pristiglih ponuda bio je 128.540.000 KM, a ukupan iznos prihvaćenih ponuda iznosi 50.000.000 KM.

Ovo zaduženje analizirao je Nedžad Gušić, ekonomist i investicijski bankar. Njegovu analizu prenosimo u nastavku:

- Federacija BiH je jučer, putem Sarajevske berze, prodala trezorske zapise u vrijednosti od 50 miliona KM. Ukupno 5 000 trezorskih zapisa, nominalne vrijednosti 10 000 po zapisu. Interes je bio jako visok, tačnije u iznosu od 128 miliona i 5 40 hiljada KM a prihvaćeno je 50 miliona KM, koliko je i planirano. Period ovog zaduženja je 6 mjeseci. Ovo jasno pokazuje da su ulagači pokazali veliki interes jer je iznos pristiglih ponuda (128 miliona KM) bio cirka 2.5 puta veći od ponude. Stopa na većinski dio je 0%, dok je određeni dio po stopi neznatno iznad 0% što daje ponderisanu cjenu od 0,014%. U prevodu, FBIH je dobila sredstva tj. pare “džaba”, na period od 6 mjeseci.

Kako je to moguće? Centralna Banka Bosne i Hercegovine je uvela bankama penale na višak sredstava od 0,5% godišnje. Upravo ovim potezom je htjela, i uspjela, stimulisati banke da ulažu višak svojih sredstava. Princip je: “Ako ne koristiš pare, plati penal”. Blaže rečeno, ukoliko ne želiš da investiraš višak sredstava i odlučiš se da ih za tebe čuva Centralna banka, onda plati uslugu čuvanja svojih para.

Banke su danas, a da bi uštedjele tih 0,5% na “mirujuće pare” koje drže kod Centralne banke, dale Federaciji BiH sredstva “džaba”, tj praktički po 0%. Banke su tako uštedile 0.5% troška koji bi plaćale za čuvanje svojih sredstava, a Vlada FBIH je od njih posudila 50 miliona KM na 6 mjeseci, de facto po 0%. Važno je istaći i cijenu rizika u ovoj transakciji, pa se može reći da je ulaganje u trezorske zapise Federacije BIH bez rizika tj. da je povrat na ulaganja 100% siguran.

Poređenja radi, manji BH entitet tj. Rs, prošli mjesec se zadužio za cirka 10 puta veći iznos od FBIH i to po katastrofalnim uslovima. Zaduženje od 586 miliona KM, po stopi od čak 4.75% što iznosi oko 27 miliona godišnje kamate. Za 5 godina to je iznos od 139 miliona kamate. S druge strane, imamo već navedeni primjer prodaje trezorskih zapisa Vlade FBIH po pomenutih 0% i s troškovima kamate od de facto 0%.

Da konkretiziramo na isti rok, Vlada Rs-a će za 6 mjeseci korištenja duga platiti cirka 13.5 miliona KM kamate ulagačima, dok će Vlada FBiH za isti period platiti praktički 0 kamate svojim ulagačima. Naravno, postoje razlike u dugoročnom i kratkoročno zaduženju, na lokalnom i međunarodnom tržištu, ali odgovornost se treba pokazati kroz dvije ključne mjere: Da li nam je i u kojem iznosu potrebno zaduženje i, naravno, koja je cijena tog zaduženja.

Ovako nešto je moguće isključivo u uređenom fiskalnom i finansijskom sistemu. Prvo je odgovornost Vlade FBIH, a drugo Centrale banke BIH. Stoga, treba čestitati i Vladi FBIH tj. premijeru Novaliću i Centralnoj banci tj. guverneru Softiću koji su adekvatnim mjerama, i međusobnim povjerenjem, osigurali da se FBIH zaduži kratkoročno praktično bez troška čime su došli do sredstava za investicije i prevazilaženje izazovnog vremena u kojem se nalazimo i radimo.

Iako kreiranje duga nije nužno pozitivna mjera ona u vremenima pandemije, kad su budžeti iz objektivnih razloga manji, postaje neophodna, a time dolazi do značaja cijena zaduženja. U takvoj realnosti 50 miliona KM po praktički 0% stopi je pozitivan pokazatelj.

(Biznis.ba)