Mirko Ćurić: Trebinje je najveće gradilište u RS

Mirko Ćurić, novoizabrani gradonačelnik Trebinja, rekao je da se u Trebinju svakodnevno radi na izgradnji turističke infrastrukture te da se prate svjetski trendovi kako bi svaka sezona bila još bolja.

U pisanom intervjuu za "Nezavisne", Ćurić je rekao da se svakodnevno radi na stvaranju pozitivnog privrednog ambijenta, ali da se još ne može parirati platama u Dubrovniku, kao što nije moglo ni devedesetih godina prošlog vijeka.

NN: Dobili ste podršku građana Trebinja. Šta će biti prioriteti u radu u narednom periodu?

ĆURIĆ: Građani su odlučili da podrže sve ono što smo radili u protekle dvije godine. Uložili smo dosta truda i rada da pokrenemo razne projekte, što doprinosi da naš grad danas bude najveće gradilište u Republici Srpskoj. Osim kapitalnih investicija, tu su i porodični programi. Započeli smo 52 infrastrukturna projekta i sprovodimo 32 porodična programa. U Trebinju nema mjesne zajednice u kojoj nismo pokrenuli neki projekat - od asfaltiranja ulica, izgradnje trotoara, novog sistema vodosnabdijevanja, rekonstrukcije fasada, izgradnje sistema za navodnjavanje. Osim toga, tu su i veliki projekti, poput zatvorenog bazena, izgradnje novog šetališta uz Malu i Veliku potočinu, vatrogasnog doma, uređenja gradskog parka, popločavanja ulica Starog grada, izgradnje modernog atletskog stadiona, novog rezervoara na izvorištu Vrelo oko, rekonstrukcije Srednjoškolskog centra. U ovoj i narednoj godini svi ovi projekti će biti završeni, a počinje i izgradnja moderne tržnice uz zelenu pijacu, zapadne obilaznice od magistralnog puta za Dubrovnik do "Grada Sunca" i jendeka oko zidina Starog grada, čime će Trebinje postati "mala Venecija", te takozvane velike obilaznice od Aleksine Međe do Podgljivlja. Iako ovo djeluje nedostižno, timski rad, radna atmosfera i jedinstvo koje smo izgradili u Trebinju daju mi za pravo da kažem - sve obećano ćemo ispuniti.

NN: Jedna od navjećih razvojnih šansi Trebinja je turizam. Šta je ono što u ovom trenutku Trebinju nedostaje što se tiče turističke infrastrukture i da li se razgovara s gradovima u Crnoj Gori i Hrvatskoj o ovim pitanjima?

ĆURIĆ: Tokom prošle godine Trebinje je imalo oko 95.000 noćenja, a grad su posjetili turisti iz čak 90 zemalja svijeta. Svakodnevno radimo na izgradnji bolje infrastrukture. Svi navedeni projekti su i nosioci nečeg novog na turističkom planu. Kada budu završeni svi predviđeni projekti, Trebinje će dobiti sasvim novu dimenziju. Osim toga, razvijamo i pametna rješenja. Pratimo svjetske trendove, pa vjerujemo da će ova sezona biti još bolja. Tu je i "Grad Sunca", koji je dao poseban pečat turističkom Trebinju. Što se tiče saradnje na tromeđi tri države, s Herceg Novim nismo nikad imali bolju saradnju. U toj saradnji nas još koči naplata putarine na crnogorskoj strani, ali tu smo i oni i mi zasad nemoćni. Pokušavamo to da riješimo. Što se tiče Dubrovnika, građani sarađuju. Politika s njihove strane se još nije ugledala na tu saradnju. Građani su, moram da priznam, prevazišli granice i instrumentalizovane podjele. Dubrovački gošpari vole trebinjske restorane, kafu pod platanima, zelenu pijacu, a Trebinjci plavi Jadran. Komšije su uvijek dobrodošle u naš grad.

NN: Kao i ostale lokalne zajednice u Republici Srpskoj, i Trebinje ima problem s odlaskom radne snage, posebno tokom turističke sezone u Crnoj Gori i Hrvatskoj. Da li se i na koji način ti ljudi mogu zadržati u Trebinju?

ĆURIĆ: Trebinje ima najvećeg konkurenta na Balkanu - Dubrovnik. Tamošnji građani imaju mogućnost da idu u Njemačku i druge evropske zemlje, pa njihovoj privredi fali radne snage. Kao i prije rata, Trebinjci ponovo odlaze tamo da rade. Moramo priznati, plate su poprilično veće. Dubrovnik to može da priušti radnicima, jer imaju ogromnu posjetu turista koji su spremni da ostavljaju više novca. U Trebinju svakodnevno radimo na stvaranju pozitivnog privrednog ambijenta, radne klime. Uspijevamo u tome, ali još ne možemo da pariramo platama u Dubrovniku, kao što nismo mogli ni do devedesetih godina prošlog vijeka. Međutim, ono što me raduje je što se Trebinjci sve više opredjeljuju da osnuju svoja preduzeća, da pokrenu svoj biznis. Kroz naše projekte samozapošljavanja i druge projekte Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, zaposleno je više od 500 ljudi. Zato vjerujem da ćemo veoma brzo biti prepoznati i kao grad jakog malog i srednjeg preduzetništva.

NN: Trebinje je zbog blizine mora sve poželjnija destinacija i sve više ljudi zainteresovano je za kupovinu nekretnina. Da li je to tačno?

ĆURIĆ: Na svakoj destinaciji koju sam posjetio tokom prošle godine ljudi su mi rekli da bi voljeli da imaju kuću ili stan u Trebinju, da Sunce kao da drugačije grije pod platanima i na obalama Trebišnjice, da su ljudi gostoljubivi, a da su naša vina carske kapljice koje imaju ljekovito dejstvo. Moram da vam kažem da me to i te kako raduje. Na nama je da stvorimo preduslove da Trebinje do 2030. postane najpoželjniji mali grad na zapadnom Balkanu. Prema tom cilju idemo ubrzano. Naš cilj je i grad s većim brojem stanovnika. Stambeni objekti se grade na svakom koraku u Trebinju, a samo u 2018. godini je napravljeno 500 novih. Svi dobri ljudi su dobrodošli.

NN: Trebinje je među rijetkim lokalnim zajednicama koje imaju Fond solidarnosti, međutim i tu je bilo problema zbog ustavnosti same odluke. Kakva je sudbina tog fonda?

ĆURIĆ: Fond solidarnosti danas djeluje kao udruženje građana. Privrednici i veliki broj pojedinaca i dalje dobrovoljno uplaćuju novac za njegov rad. To je nešto najbolje što smo uradili. To je nešto za šta svako u Trebinju i regionu ima samo riječi hvale. Svaki uplaćeni fening je završio tamo gdje je i predviđeno - kod naših sugrađana kojima je pomoć bila neophodna. To nas najviše raduje, posebno te ljude. Reći ću vam da iz Fonda finansiramo i jedan pokušaj vantjelesne oplodnje. Obradujemo se plaču svakog novorođenčeta. Tu su i drugi programi, njih 32, troškovi liječenja za ljude koji ne mogu da plate, a nemaju drugi način finansiranja, pomoć djeci iz ruralnih područja, stipendije za studente i još mnogo toga. Dio sredstva koji nedostaje obezbijedili smo u budžetu. Sve funkcioniše na najbolji način. Tako će, vjerujem, biti i ubuduće.

"Elektroprivreda" je naš pokretački motor

NN: Na Trebinje se uvijek gleda kroz prizmu "Elektroprivrede RS" (ERS) i zbog toga je i politički vrlo zanimljivo. Da li je ERS prednost ili omča oko vrata za grad Trebinje?

ĆURIĆ: Hercegovina proizvodi najviše struje u Republici Srpskoj. "Elektroprivreda" je naš pokretački motor koji nas vuče naprijed. Omča ne može nikako da bude, već samo radost što su pametni ljudi prethodnog vremena uvidjeli da joj je mjesto u Trebinju. Gradska uprava ima odličnu saradnju s energetskim sektorom. Onda, tu je i HET, koji gradi zatvoreni bazen, uređuje šetalište, gradi novi rezervoar, razvodi sekundarnu mrežu navodnjavanja. Ti projekti vrijede i do 25 miliona KM. Imamo odličnu komunikaciju s ovim sistemom.

Uz energetski sektor, neizostavno je reći da imamo više nego dobru saradnju s institucijama Republike Srpske, ali i s Vladom Srbije, s kojom zajednički realizujemo izgradnju duhovnog centra u Mrkonjićima i uređenje Starog grada. Vlada Srbije je već izgradila vrtić "Srbija". Sve je to uvezano, grad, elektroenergetski sektor, dvije vlade. Saradnja i rad donose rezultate.

Biznis.ba / NN