Mjere Vlade FBiH dale brojne pozitivne učinke na ekonomiju

Vlada Federacije BiH je razmatrala analizu mjera koje je poduzela na ublažavanju ekonomskih posljedica pandemije COVID-19.

Radi ublažavanja ekonomskih posljedica pandemije, Vlada je donijela niz mjera koje su, najvećim dijelom, propisane Zakonom o ublažavanju negativnih posljedica pandemije, Programom ekonomske stabilizacije i oporavka FBiH 2020-2021. i Uredbom o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede FBiH.

Među devet mjera na koje se analiza odnosi su subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja, obustave obračuna i plaćanja zatezne kamate na javne prihode, ukidanje obaveza plaćanja akontacije poreza na dobit i akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, kao i prekid obračuna zateznih kamata na zakašnjela plaćanja u dužničko ­ povjerilačkim odnosima.

Jedna od mjera koju je Vlada donijela je subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja. Za period april-juni 2020. godine ukupno je odobreno 58.470 zahtjeva u ukupnom iznosu od gotovo 91 milion KM.
Do danas su 69 preduzeća iskoristila pogodnosti Garancijskog fonda i osiguralo kreditna sredstva u iznosu od 77,4 miliona KM, zahvaljujući odobrenim garancijama Razvojne banke od 38,7 miliona KM.

Na osnovu Uredbe o interventnim mjerama osigurano je 90 miliona KM za 938 privrednih subjekata iz turističko-ugositetljskog sektora, prometa i komunikacija, sektora poljoprivrede i prehrambene industrije i izvozna privredna društva.

Poduzete su i mjere prekida prinudne naplate, uzdržavanje od prinudne stabilnosti pojedinih isplata, odgode primjene propisa za vrijeme trajanja stanja nesreće u FBiH, te je uspostavljen Garancijski fond.
Zahvaljujući mjerama Vlade FBiH, zaustavljeno je produbljivanje negativnih ekonomskih posljedica pandemije, uz vidljiv trend oporavka ekonomije. U drugoj polovini 2020. i prvom kvartalu 2021. godine zabilježen je rast svih bitnih makroekonomskih pokazatelja: BDP-a, industrijske proizvodnje, zaposlenosti, izvoza, pokrivenosti uvoza izvozom i javnih prihoda.

I pored pada BDP-a FBiH u 2020. godini za 3,8 posto, evidentan je njegov rast u trećem kvartalu 2020. u odnosu na drugi za 5,6 posto i u četvrtom u odnosu na treći za 2,8 posto. Da nije bilo ovog rasta, pad BDP-a u 2020. godini bi bio znatno veći. Prognoze DEP-a i MMF-a predviđaju rast BDP-a FBiH u 2021. godini za 2,8 posto - 3,5 posto.

Rast obima industrijske proizvodnje FBiH u prvom kvartalu 2021. u odnosu na isti period prethodne godine iznosi šest posto, pri čemu je najveći zabilježen u metalnoj, elektro i autoindustriji za 42,9 posto, papirnoj i grafičkoj za 10 posto, prerađivačkoj za 6,9 posto u hemijskoj, farmaceutskoj i industriji gume i plastike za 5,4 posto.

Najniži broj zaposlenih u FBiH zabilježen je na vrhuncu pandemije u maju 2020. godine - 507.617. Od tada broj zaposlenih raste zahvaljujući mjerama Vlade i u aprilu ove godine je dostigao 522.251, što znači rast za gotovo 15.000 radnika.

U trećem kvartalu 2020. izvoz FBiH je porastao za 12,8 posto u odnosu na prethodni kvartal, a u četvrtom za 11,4 posto u odnosu na treći. U četvrtom kvartalu 2020. izvoz je porastao za 2,5 posto u odnosu na isti period prethodne godine kada nije bilo pandemije. U prvom kvartalu 2021. zabilježen je drugi najbolji rezultat kad je izvoz FBiH u pitanju, s nikad većom pokrivenošću uvoza izvozom u procentu od 66 posto.

I pored značajnog pada javnih prihoda zbog pandemije do jula 2020. godine, mjerama Vlade je ostvaren neznatan pad prihoda od poreza na dohodak u cijeloj 2020. godini za 0,61 posto i prihoda fondova socijalnog osiguranja za 0,7 posto, što je omogućilo održiv rast penzija za 2,8 posto i bolju finansijsku situaciju u zdravstvenom sektoru. U prvom kvartalu 2021. prihodi od direktnih poreza u FBiH su porasli za 3,4 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

U periodu nakon izbijanja pandemije (tri posljednja kvartala 2020. i prvi kvartal 2021.) prihodi od direktnih poreza u FBiH za koje je Vlada direktno nadležna su pali za neznatnih 0,9 posto u odnosu na isti period prethodne godine, a prihodi od indirektnih poreza su zabilježili značajan pad od 21 posto, na šta Vlada nije mogla direktno uticati jer nema neposrednu nadležnost.

Ukupan javni dug FBiH je daleko ispod granične vrijednosti kriterija iz Mastrihta od 60 posto i na mnogo nižem nivou nego u Republici Srpskoj (52,8 posto) i svih zemalja okruženja i EU27 (prosječna zaduženost zemalja EU27 iznosi 91,7 posto).

Biznis.ba