Iako su sindikalci bili optimistični i "naoružani" argumnetima te smatraju da su itekako opravdana njihova potraživanaja jer većina radnika u Željeznicama RS prima čak i nižu platu od ugovorene najniže, druga strana ipak tvrdi da za sada nema uslova za povećanje osim onoga koje je propisano mjerama Vlade RS.
"Naš stav je da u ovom momentu povećanje može ići samo u onom dijelu koji proističe iz mjera Vlade RS, a za drugo povećanje neophodno je povećanje izvornih prihoda. Sindikati imaju drugačije viđenje ali ta pitanja moraju rješavati sa upravom preduzeća i mi ćemo podržati njihov dogovor", kaže Trninić.
Osim o platama i popisivanju kolektivnog ugovora, razgovrali su i o prosecu restrukturisanja preduzeća.
Što se tiče potpisivanja kolektivog ugovora, dogovor je da se za osam dana stvari pokrenu sa mrtve tačke, a okvirni rok za završetak aktivnosti je 15. septembar.
"U procesu rekstrukuiranja od 2011. godine smanjeno je oko 1100 radnika na ŽRS a od početka rekstuktuiranja, gdje smo neki presjek pravili 1. matra, smanjeno je za oko 500 radnika i to je ono što smo predvidjeli", kaže Trninić.
Nadaju se da će sredstva Svjetske banke koja su predviđena za ovaj proces uskoro biti operativna te da će se iz njih moći realizovati sve što je predviđeno, a najveća stavka je obaveza prema zaposlenima.
Nezadovoljni sindikalci traže povratak primanja od prije destak godina.
"Kvalifikovani radnik na ŽRS je ispod najniže plate od 440 KM i skoro trećina radnika željezničke populacije ima takvu platu a to je neprihvatljivo", kaže Goran Čamdžić, predsjednik Samostalnog sindikata održavanja šinskih vozila.
Zato su, kaže, tražili procentualno oko 100 KM mjesečno po radniku, da bi se vratili na stare plate čime bi opet bili daleko ispod svih javnih preduzeća, ali sa upravom nisu našli kompromis.
"Pojedni rukovodeći ljudi ne zaslužuju platu koju imaju 1500-2000 pa čak i preko 3.000 KM", kaže Čamdžić.
Željezničari se plaše da bi pojedini dijelovi preduzeća u procesu restrukturisanja mogli biti izgubljeni jer s ekako kažu svjesno urušavaju radionički kapaciteti kako bi posao koji oni mogu raditi išao u druge države.
Dragan Savanović direktor “ŽRS”, kaže da još uvijek nisu došli u situciju da se povećaju prihodi, odnosno smanje troškovi, a to se očekuje i tek nakon smanjenja troškova i efektivnosti kredita od Svjetske banke kao i djelimično provedenog postupka rastukturiranja, biće u sutuaciji da razgovaraju i usaglase da dio sredstava prenamjene za primanja radnika.
Jedino što mogu, je kako kaže, primjeniti Vladine mjere od avgustovskih plata.
Biznis.ba / NN
Novi zakon o fiskalizaciji: Moderna rješenja, s mogućnošću poboljšanja
U kojem kantonu su najveće plate i koja su zanimanja najplaćenija
