PKFBiH: Za razvoj trgovine i privrede potreban unaprijeđeni zakonski okvir

Svoj doprinos realizaciji okruglih stolova dali su predstavnici sektora trgovine, obrtnici, te privredna društava iz različitih privrednih grana koja plasiraju svoje proizvode na bh. i inostrana tržišta. Okrugli stolovi su održani u Sarajevu 27. maja, u Mostaru 11. juna, te 14. juna u sklopu 15. Međunarodnog sajma privrede u Tešnju.

Privrednici su tokom okruglih stolova iznijeli brojne probleme koji otežavaju trgovinu, te umanjuju konkuretnost bh. firmi na domaćem i stranom tržištu. U smislu prijedloga za izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, naglašeno je kako u tekstu Zakona i drugih propisa vezanih za trgovinu treba izbjegavati uopštene formulacije.

Navedeno je da tekst važećeg Zakona firme često dovodi u nedoumice o tome kako osigurati usklađenost sa njegovim odredbama i izlaže ih kaznama, s obzirom na to da je inspekcijskim službama ostavljeno da, od slučaja do slučaja, tumače neprecizne odredbe. U tom kontekstu, traženo je također da se veći naglasak stavi na savjetodavnu i preventivnu uloga inspekcijskih službi, umjesto fokusiranja na represivne mjere.

Predloženo je također da se trgovci oslobode obaveze zaokruživanje cijena pojedinačnih proizvoda na vrijednosti apoena koji su u opticaju u BiH te da se izmjenama Zakona osigura da, pored maloprodajne cijene, mogu isticati i cijene sa popustom. Naglašeno je da je, pored predloženih izmjena, najznačajnije obezbijediti odgovarajuću i dosljednu primjenu propisa o trgovini, te je apelirano da se što prije stvore uslovi za primjernu Zakona o elektronskom potpisu, koji je od velikog značaja za razvoj elektronske trgovine i unapređenje poslovanja općenito.

Veliki dio prepreka koje su istakli učesnici okruglih stolova rezultat su neusklađenosti propisa na različitim nivou vlasti u BiH, koja uzrokuje fragmentiranost unutrašnjeg tržišta. To je evidentno posebno na nivou entiteta te unutar pojedinih sektora privrede, kao što su građevinarstvo, hemijska industrija i rudarstvo. Naprimjer, firme iz hemijske industrije zbog odredaba važećeg Zakona o hemikalijama u Republici Srpskoj imaju obavezu da registruju zasebno privredno društvo u ovom entitetu, kako bi uopšte mogle plasirati svoje proizvod u ovom dijelu BiH.

Slična je situacija i sa preduzećima iz FBiH koja izvode rudarske projekte u RS. U isto vrijeme, relevantni propisi u Federaciji BiH ne sadrže takve odredbe kada je u pitanju poslovanje firmi registrovanih u Republici Srpskoj. Na taj način, donošenjem neujednačenih propisa na entitetskom nivou se od jedinstvenog ekonomskog prostora BiH stvaraju dva zasebna "tržišta", znatno otežava poslovanje domaćih preduzeća, te destimuliraju strane investicije.

Postojeća fragmentiranost tržišta bi u velikoj mjeri bila otklonjena donošenjem propisa na nivou BiH kojim se preuzimaju direktive Evropske unije, što Bosna i Hercegovina ima kao obavezu na putu ka EU. Time bi se stvorili jednaki uslovi za trgovinu i poslovanje te otklonile barijere na unutrašnjem tržištu. Također, domaći proizvođači bi se zaštitili od nelojalne konkurencije uvoznika koji trenutno nisu dužni ispunjavati standarde za plasman proizvoda na bh. tržište, a domaći potrošači bi se zaštitili od nekvalitetnih i nesigurnih proizvoda.

Međutim, proces usvajanja direktiva na nivou BiH je u zastoju već dugi niz godina i prijeko je potrebno da se ponovo pokrene, na što je Privredna komora FBiH već ukazivala kroz inicijative upućene Vijeću ministara BiH i Delegaciji Evropske unije u BiH.

Posebno je istaknuto da kroz propise vezano za trgovinu treba osigurati preferencijalni tretman domaćih proizvođača i zaštiti domaću privredu, koja je u nepovoljnom položaju u odnosu na strane proizvođače. Kao primjer su istaknute domaće farmaceutske firme, koje su na esencijalnoj listi lijekova zastupljene u omjeru 20 posto naprema 80 posto u korist stranih proizvođača.

Obrtnici i predstavnici obrtničkih komora su kao poseban problem izdvojili da obrtnici u FBiH nemaju mogućnost izvoza niti uvoza, te da obrtnici koji se u sklopu svojih djelatnosti bave trgovinom moraju biti registrovani po oba osnova - kao obrt i kao trgovina. Istakli su da nemogućnost prodaje obrta predstavlja ozbiljnu prepreku razvoju tog sektora, te da je neophodno usvojiti Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima usklađen sa potrebama obrtnika.

Okrugli stolovi organizirani su u sklopu projekta "Unapređenja poslovne klime i pristupa tržištima", koji realiziraju Privredna komora FBiH i Međunarodna finansijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, uz finansijsku podršku Vlade Velike Britanije.

Zaključci i prijedlozi formulisani tokom okruglih stolova bit će upućeni nadležnim institucijama u vidu inicijativa za izmjene propisa koje bi unaprijedile razvoj trgovine i poslovanja, saopćeno je iz Privredne komore FBiH.

Biznis.ba / FENA