Imidž Tuzlanskog kantona kao velikog centra za proizvodnju krastavca kornišona je narušen. Razloge treba tražiti u lošoj podsticajnoj politici, ovogodišnjim lošim vremenskim prilikama, naročito odlivu radne snage.
Intenzivna proizvodnja zahtijeva ručnu berbu, a po jednom dunumu zasada potrebno je najmanje četiri-pet berača. Jedan od najvećih proizvođača i otkupljivača kornišona u Živinicama upravo ukazuje na ovaj problem kao posebno izražen.
- Veliki problem je zbog odlazaka u inostranstvo, a samim time je manji broj zaintereiranih proizvođača - ističe Alija Đogić, vlasnik firme "AM Đogić".
U općini Živinice kao najvećem području za proizvodnju kornišona u TK, ove godine je, prema riječima sekretara Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori TK Suada Selimovića, ugovoreno tek od 200 do 220 dunuma dok je očekivani urod kornišona od 800 do 1000 tona.
- Ukoliko se nastave ovakvi vremenski uslovi sigurno da nećemo očekivati neke značajne prinose ove kulture jer su mnogi poljoprivredni proizvođači morali ponoviti sadnju. Zbog kasne sadnje smanjit će se broj dana berbe i sve će to utjecati na smanjenje prinosa po jedinici površine a to značajno utiče i na ekonomske efekte za jednu porodicu - izjavio je Selimović.
Odlična prilika za zaradu, kako ističe, izmiče nam iako smo u Evropi poznati po svježem kornišonu. Radimo ga na špaliru, na intenzivan način, a zbog sistema navodnjavanja kap po kap postižemo izuzetno dobar kvalitet prve klase krastavca, naglasio je Selimović.
Vremenske prilike će nam u idućim godinama možda i ići naruku, dobra nadnica privući berače kornišona...Ali zbog hronično niskih odnosno zakašnjelih poljoprivrednih podsticaja blijedi još jedna prilika za dobru zaradu i plasman domaćih proizvoda na strano tržište.
Biznis.ba / FENA
