Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović uputio je pismo Evropskoj komisiji u kojem traži izuzeće BiH od kvota za izvoz čelika u Evropsku uniju. Ovih dana priprema potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini sa Turskom, pregovara sa predstavnicima Vlade Kosova o ukidanju carina za mlijeko iz BiH, te sa Ruskom Federacijom o ispunjenju posljednjeg uslova za prijem BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO).
RSE: Prema posljednjim informacijama izvoz bh. proizvoda povećan je za 12 posto u ovoj godini, jeste li zadovoljni rezultatima?
Šarović: S obzirom da je ovo izborna godina i da nisu sjajne prilike za ekonomske teme i za priču o razvoju i napretku, lično sam zadovoljan jer 12 posto nije mali rezultat. Iz godine u godinu naš spoljnotrgovinski bilans se poboljšava, a i pokrivenost uvoza izvozom je sve veća i ona je sad negdje oko 60 posto.
RSE: Ministarstvo vanjske trgovine pripremilo je i Nacrt ugovora o slobodnoj trgovini sa Turskom. Šta ovaj ugovor znači za bh. privrednike?
Šarović: Pregovarali smo o ovom ugovoru dvije godine i uspješno je okončan. Radi se o dobrom sporazumu za BiH, boljem od dosadašnjeg. BiH ovim dobija pristup tržištu usluga i javnih nabavki u Turskoj što do sada nije bio slučaj, jer se radi o vrlo zatvorenoj ekonomiji: BiH je omogućen bescarinski izvoz mesa, do sada smo to mogli činiti zahvaljujući jednostranim odlukama turske vlade. Ovo je značajan uspjeh i cijeli ugovor odiše, rekao bih, privilegovanim položajem BiH u trgovini sa ovom za nas značajnom zemljom.
RSE: Nedavno je upućen poziv Kosovu da ukine carine na bh. proizvode koje je uvelo bez obzira što se to kosi sa politikom CEFTA sporazuma. Dokle su došli pregovori?
Šarović: Kosovo je, kao i drugim zemljama u regionu u okviru CEFTA, uvelo zaštitne carine, prije svega za povrće i voće. Oštećene su i Crna Gora, Makedonija i Srbija. U međuvremenu, Vlada Kosova na protekle dvije sjednice ukinula je zaštitne mjere za voće i povrće i na preostalih pet, šest proizvoda iz ovih tarifnih linija, ali za nas je najvažnije pitanje mlijeka i mliječnih proizvoda i to još nije razriješeno. Vodimo aktivnosti ka tome da Kosovo i ovu mjeru ukine jer je u suprotnosti sa pravilima CEFTA. Bićemo prinuđeni da protiv Kosova povedemo i mi sa svoje strane postupak, nerado bi to učinili ali ako budemo primorani to ćemo da učinimo.
RSE: Jesu li okončane aktivnosti koje je BiH trebalo da poduzme kako bi se pridružila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji?
Šarović: Moram napomenuti da BiH o pristupu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji pregovara punih 19 godina. U posljednje 2-3 godine napravili smo značajne pomake, obavili smo bilateralne pregovore sa članicama. Ostali su završni pregovori sa Ruskom Federacijom, ona je posljednja prepreka na putu BiH ka članstvu u STO. Nadam se da ćemo u narednim sedmicama uspjeti da završimo i preostali dio pregovora koji se prije svega odnose na tržište naftom i naftnim derivatima gdje je posebno interes Ruske Federacije izražen i u tom smislu mi ćemo narednih nekoliko dana u proceduru uputiti Odluku o kvalitetu tečnih i naftnih goriva. Ta odluka, ukoliko uspješno prođe savjet ministara, praktično bi značila i finiš pregovora sa Ruskom Federacijom, jer je ona za ovu odluku posebno zainteresovana.
RSE: Na početku ste napomenuli da je ovo izborna godina, što u bh. prilikama znači više prepreka i politiziranje nekih ekonomskih tema, no činjenica je da je Ministarstvo vanjske trgovine na čijem ste čelu, proteklih mjeseci mnogo konkretnog posla uradilo. Jeste li zadovoljni ili je ostalo još nešto što biste rado završili prije izbora?
Šarović: Ima još mnogo toga što bih želio kako bi ekonomija ove zemlje napredovala, no izdvojiću dvije stvari. Prvo da konačno završimo pregovore oko pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, mislim da bi to bio istorijski uspjeh, a drugo da usvojimo na Savjetu ministara Energetsku strategiju BiH i mislim da smo na pragu praktično da to uskoro i uspijemo.
Biznis.ba / RSE
