Deklaraciju su pokrenule Albanija, Srbija i Sjeverna Makedonija te pozvale ostale zemlje zapadnog Balkana da je podrže, napomenuo je Šarović u današnjoj izjavi novinarima u Sarajevu.
'Mali Šengen', po njegovom mišljenju, treba da znači slobodan protok ljudi, roba, kapitala i usluga i da ima smisla ako su sve zemlje zapadnog Balkana upućene u tu inicijativu i saglasne da bude implementirana što prije s obzirom na procedure koje bi svaka od njih morala da prođe.
Odgovarajući na novinarska pitanja, Šarović je naglasio da deklaracija koju su potpisale Albanija, Srbija i Sjeverna Makedonija nalaže posebno vođenje računa o unapređenju sistema na graničnim prijelazima, što znači eliminisanje barijera koje se najčešće javljaju upravo na tim punktovima.
To također znači da će proizvodi, oprema, roba i tovari ići iz jedne zemlje u bilo koju drugu u okviru 'Malog Šengena' bez zaustavljanja, što će omogućiti elektronski potpis.
Neke zemlje su već ušle u proces elektronskog potpisa, a Šarović vjeruje da će Bosna i Hercegovina, koja je u fazi implementacije Zakona o carinskoj politici, do januara iduće godine uspjeti da na nivou Vijeća ministara donese provedbeni akt koji će omogućiti tu važnu mjeru.
'Mali Šengen' omogućava i slobodan protok ljudi, odnosno radne snage i priznavanje njenih kvalifikacija te profesionalnih usmjerenja, univerzitetskih diploma, što je, po Šarovićevom mišljenju, također veoma bitna stavka jer bi na neki način trebalo da popuni već uočljive praznine nastale usljed snažnog odliva radne snage s ovih prostora u zemlje Evropske unije.
Značajna prednost 'Malog Šengena' je i sloboda kretanja građana s ličnom kartom, što će uklopniti barijere vezane za vizni režim.
- Snažno podržavam inicijativu 'Mali Šengen', mislim da može samo da doprinese većoj ekonomskoj i trgovinskoj saradnji, praktično, slobodnom tržištu i trgovini onako kako to poslodavci, odnosno kompanije u Bosni Hercegovini žele - zaključak je ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Biznis.ba / FENA
