Guverner Centralne banke BiH (CBBiH) Senad Softić otvorio je danas u Sarajevu Međunarodnu istraživačku konferenciju pod nazivom „Makroekonomske neravnoteže i EU konvergencija“ koju je organizovala CBBiH u saradnji sa projektom USAID FINRA.
- Naša želja je da konferencija doprinese unaprijeđenom definisanju makroekonomske politike u Bosni i Hercegovini i produktivnom i profesionalnom dijalogu sa institucijama EU. Siguran sam da će ova konferencija izgraditi nove i ojačati postojeće veze između istraživača i donosioca politika. To bi nam trebalo svima pomoći da bolje razumijemo mehanizme između različitih makroekonomskih segmenata i različitih donosioca politika – kazao je Softić.
Mnogi stručnjaci, kako je dodao, slažu se da su velike neravnoteže na makro nivou bili glavni uzrok krize u eurozoni. EU je reagovala uvodeći brojne institucionalne i organizacione izmjene.
-Taj proces će se nastaviti, a nadamo se da će naša konferencija biti dio napora da se razmotre i makroekonomske neravnoteže i proces konvergencije sa EU – dodao je Softić.
Spomenuo je neke od najvažnijih makroekonomskih neravnoteža, kao što su prekomjerni deficiti i zaduženja vlade, prekomjerna kreditna ekspanzija banaka, 'baloni' na tržištu akcija i nekretnina, te veliki suficit ili deficiti vanjskog računa. Svi oni, ako se ne riješe, kako je kazao guverner CBBiH, mogu imati za posljedicu ozbiljne ekonomske probleme.
-U Bosni i Hercegovini, kao što znate, imamo aranžman „currency board“. Nemamo nezavisnu monetarnu politiku, niti možemo kao instrument koristiti nominalni kurs. Ako je potrebno djelovati, moramo se osloniti na fiskalnu politiku ili koristiti fleksibilna tržišta rada da bismo sproveli neophodna prilagođavanja. Opcije fiskalne politike takođe mogu biti ograničene, naročito uz trend starenja stanovništva ili smanjenja radno aktivnog stanovništva. U slučaju strukturalnih neravnoteža, čak i efikasnost mjera fiskalne politike može biti umanjena – dodao je Softić.
Oni koji definišu politiku, po njegovim riječima, moraju voditi računa o makroekonomskom kontekstu.
- Uzmimo za primjer godišnje stope rasta kredita u BiH u toku 2006., 2007. i prvoj polovini 2008. godine. Neposredno prije Globalne ekonomske krize, krediti privatnom sektoru su rasli po stopi većoj od 30 procenata godišnje. Iako se to smatralo prebrzim rastom, donosioci politika su takođe uzeli u obzir faktore kao što je nizak početni nivo kreditiranja. Danas, takav ubrzan kreditni rast bi se smatrao ozbiljnom slabošću – naveo je Softić.
Slično tome, kako je dodao, put pristupanja EU donosi strukturalne promjene za ekonomiju zemlje kandidata, a sam proces konvergencije će uzrokovati neravnoteže koje, bez adekvatnog pristupa, mogu biti opasne za makroekonomsku stabilnost.
-Ako se neravnoteže zanemare, zemlja može, u najboljem slučaju, ostati u procesu pristupanja dugo vremena. U toku perioda pristupanja, zakonodavstvo i institucionalni okvir EU nastavljaju da se razvijaju, tako da to može pokrenuti dodatne izazove u procesu ekonomske konvergencije – kazao je Softić.
Bosna i Hercegovina je, po njegovim riječima, daleko od formalnog izvještavanja Evropskoj komisiji putem definisanog okvira za utvrđivanje i izvještavanje o makroekonomskim neravnotežama u okviru takozvanog evropskog semestra.
Za današnju konferenciju je izabrano nekoliko tema koje su relevantne za članice EU iz centralne i istočne Evrope i Balkan. One će ukazati na vrstu izazova koji možda čekaju Bosnu i Hercegovinu i druge zemlje kandidate i potencijalne kandidate. Pored toga, Bosna i Hercegovina može bolje razumijeti koliko brzo može doći do realne ekonomske konvergencije.
Izabrane su i dvije teme koje su od posebnog interesa za centralne banke - harmonizacija između poslovnih i finansijskih ciklusa i determinante realnih kurseva, od kojih nijedna ne zavisi u potpunosti od postupaka centralnih banaka, ali obje imaju uticaj na njih.
( FENA)
Inflacija u BiH ubrzala na 0,9 posto
