Budući da u zakonodavstvu Federacije BiH nisu propisani minimalni zahtjevi u pogledu uslova rada radnika na otvorenom kada su uslovi nepovoljni (visoka temperatura), a nije propisano ni pri kojim bi nepovoljnim uslovima poslodavci trebali obustaviti radove (jer postoji opasnost po život i zdravlje radnika), Savez samostalnih sindikata BiH poziva sve poslodavce da radno vrijeme na otvorenom prilagode vremenskim uslovima i tako zaštite zdravlje svojih radnika.
- Neosporno je da učestale vrućine utječu na zdravlje radnika, posebno onih koji rade na otvorenom i duže vrijeme su izloženi suncu zbog obaveza prema poslu, zbog čega dolazi do pada koncentracije u radu i mogućnosti povređivanja radnika. Međunarodni standard ISO 7243 definiše uslove i kriterijume izvođenja radova u uslovima visokih temperatura, a jedna od mjera je izbjegavanje rada u najtoplijem dijelu dana. Stoga upućujemo apel poslodavcima da primijene ovaj standard i da izvrše preraspodjelu radnog vremena na način da se radnici ne nalaze na otvorenom prostoru u najtoplijem dijelu dana. Napominjemo da i za rad u zatvorenom treba obezbijediti rashlađivanje prostorija kako bi se sačuvalo zdravlje radnika - navodi se u saopćenju Saveza samostalnih sindikata BiH.
U skladu sa spomenutim standardom, u zavisnosti od utvrđenog toplotnog indeksa koji je mjerodavan za uslove rada na otvorenom, u uslovima visokih temperatura predviđeni su načini izvođenja radova i mjere zaštite, kao i preporuke za poslodavce i radnike u smislu prevencije, koje mogu pomoći da se rizik od izloženosti visokim temperaturama na radnom mjestu svede na najmanju moguću mjeru.
Te mjere su: organizacija posla u nepovoljnim uslovima, preraspodjela radnog vremena gdje se teži dio poslova obavlja u hladnijem dijelu dana; organizovanje rada u smjenama, uvođenje dodatne radne snage-angažovanje novih radnika kod ekstremnih uslova, rotacija radnika prilikom obavljanja određenih poslova na visokim temperaturama, češće pauze uz obezbjeđivanje dovoljne količine vode i bezalkoholnih napitaka, izbjegavanje obavljanja poslova u najtoplijem dijelu dana (11-16 sati), osiguranje odgovarajuće rashlađene prostorije za odmor i priprema radnika na uslove pri visokim temperaturama.
Osposobljavanje zaposlenih znači obavezno davanje informacija o opasnostima pri radu na visokim temperaturama, upoznavanje sa simptomima bolesti prouzrokovanih visokim temperaturama, upoznavanje zaposlenih s opasnostima uzimanja lijekova koji onemogućavaju ili usporavaju aklimatizaciju (prilagođavanje organizma na normalno funkcionisanje u promijenjenim uslovima radne sredine) i obučavanje zaposlenih za pružanje prve pomoći.
Pored sredstava i opreme za ličnu zaštitu pri radu na otvorenom kod visokih temperatura, ako je to moguće, zaposlenim treba obezbijediti ljetna odijela, kape, marame ili lagane šešire širokog oboda za glavu koji prekriva i vrat, obezbijediti korišćenje lagane, svijetle i komforne odjeće od prirodnih materijala, omogućiti da tokom odmora – pauze zaposleni mogu skinutu sredstva i opremu za ličnu zaštitu i obezbijediti naočare za sunce radi zaštite od UV zračenja.
Prevencija zdravstvenih problema: unositi dosta tečnosti (svakih 15-20 minuta po jednu čašu rashlađene vode), izbjegavati tešku i obimnu hranu (preporučuje se da se u ishrani koriste svježe voće i povrće, mliječni proizvodi s niskim sadržajem masti, hljeb u manjim količinama, riba i morski plodovi); koristitu zaštitnu kremu za sunce i praviti česte pauze u hladovini ili u rashlađenim prostorijama.
Za radnike koji rade u zatvorenim prostorijama treba koristiti rashladne sisteme (klima uređaji, ventilatori...), voditi računa da razlika spoljne i unutrašnje temperature ne bude veća od 8 stepeni celzijusovih, usmjeriti klima-uređaj tako da kretanje vazduha ne bude u pravcu zaposlenih i poboljšati cirkulaciju vazduha provjetravanjem.
Zdravstveni problemi vezanih za rad na visokim temperaturama mogu biti dehidracija – smanjenje tjelesne količine vode, čiji su simptomi: žeđ, suha usta, umor, nesvjestica i opća slabost. Prva pomoć znači nadoknaditi izgubljenu tečnost i minerale; dehidriranu osobu staviti u sjedeći ili ležeći položaj i dati joj da pije vodu ili rastvore za nadoknadu tečnosti i elektrolita, stalno nadzirati osobu, a ako se stanje ne popravlja, pozvati hitnu pomoć ili zatražiti savjet ljekara.
Simptomi sunčanice kao oblika toplotnog udara usljed izlaganja glave direktnom utjecaju sunčevih zraka su: slabost, mučnina i povraćanje, glavobolja, vrtoglavica, nemir, smušenost, crvenilo u licu, zujanje u ušima, a u težim slučajevima omamljenost, proširenje zjenica, nesvjestica, uz ubrzane otkucaje srca i plitko ubrzano disanje.
Kao prvu pomoć, osobu treba prenijeti u hladovinu ili rashlađenu prostoriju, osloboditi je suvišne odjeće, stavljati joj hladne obloge na glavu i ako je pri svijesti, davati joj hladne napitke.
Toplotni osip-nadražaj kože izazvan prekomjernim znojenjem izgleda kao skup plikova ili prištića koji se najčešće javljaju na vratu, gornjem dijelu grudnog koša, u preponama, ispod grudi ili na unutrašnjem dijelu lakta. Simptom su crveni osip s jakim svrabom, a prva pomoć podrazumijeva da osobi treba osigurati boravak u hladovini ili rashlađenoj prostoriji i obući suhu odjeću. Treba nanositi hladne obloge na osip i koristiti dječije pudere za kožu.
Тoplotni grčevi su bolni grčevi u mišićima koji se javljaju nakon velikih fizičkih opterećenja kod osoba koje se mnogo znoje (osobe koje se obilno znoje su osjetljivije na mogućnost pojave toplotnih grčeva jer se znojenjem gubi so, a smanjen nivo soli u mišićima izaziva bolne grčeve u rukama, nogama ili stomaku). Simptomi su bljedilo i oznojenost kože, a na zgrčenom mišiću može se opipati zadebljanje. Temperatura je normalna.
Kao prvu pomoć, osobu treba skloniti sa sunca i dati joj da pije vodu ili prirodne voćne sokove. Ne treba da nastavlja naporni fizički radjer se može javiti iscrpljenost ili toplotni udar. Ukoliko grčevi potraju duže od sat vremena, treba potražiti medicinsku pomoć.
Тoplotna iscrpljenost je zdravstveni problem koji se može javiti i nekoliko dana nakon izlaganja visokim temperaturama usljed fizičkih aktivnosti ako je unos tečnosti bio nedovoljan. Simptomi su: umor, slabost, vrtoglavica, glavobolja, nesvjestica, mučnina i povraćanje, grčevi mišića, otežano znojenje, blijeda, hladna i vlažna koža, ubrzano i površno disanje. Prva pomoć se sastoji od sklanjanja osobe sa sunca u hladniji prostor i postavljanja u ležeći položaj, s blago podignutim nogama. Treba davati puno tečnosti (voda i bezalkoholni napici), prskati osobu vodom i hladiti je ventilatorom. Iz toplotne iscrpljenosti može se razviti toplotni udar te ako se navedeni znaci pogoršavaju ili traju duže od sata, potrebna je hitna medicinsku pomoć.
Toplotni udar je najteži zdravstveni problem koji može biti izazvan visokim temperaturama usljed gubitka kontrole nad temperaturom tijela i nesposobnosti hlađenja (temperatura tijela poraste za 10-15 minuta na 40,5ºC i više, a puls je ubrzan-više od 160 otkucaja u minuti). Ukoliko se na vrijeme ne prepozna, toplotni udar može dovesti do težih oštećenja zdravlja, pa čak i do smrtnog slučaja.
Simptomi su: crvena, topla i suha koža (bez znojenja), jaka glavobolja, mučnina, vrtoglavica, ubrzan puls, izuzetno visoka temperatura i gubitak svijesti. Za prvu pomoć, osobu treba premjestiti u hladovinu ili rashlađeni prostor, postaviti je u ležeći položaj na leđa ako je pri svijesti, a ako nije, na bok, podići noge iznad nivoa glave, polivati osobu hladnom vodom, kontrolisati tjelesnu temperaturu i pokušati je spustiti ispod 38ºC. Odmah treba pozvati hitnu pomoć.
Biznis.ba / FENA
