Stanići nagrađeni sa 10 miliona maraka za uništavanje Feroelektra

 Odlučio je to Vrhovni sud Federacije BiH nakon što je, prethodno, Ustavni sud BiH uvažio žalbu Stanića utvrdivši da je povrijeđeno njihovo pravo na privatnu imovinu.

"Nalaže se tužitelju /Agencija za privatizaciju FBiH/ da isplati tuženom dva miliona maraka na ime povrata kupoprodajne cijene isplaćene po ugovoru "Ugovor o kupoprodaji državnog kapitala Feroelektro d.d. Sarajevo od 15. 1. 2004. godine sa zakonskom zateznom kamatom na ovaj iznos koji se ima računati od 27. 1. 2004. godine, te 1,6 miliona maraka na ime povrata novca izvršenog radi investiranja", navedeno je u presudi Vrhovnog suda FBiH koja je prije dva dana dostavljena na adresu Agencije za privatizaciju FBiH.

Rok za isplatu novca je 30 dana od dana prijema presude čije je donošenje Žurnal najavio 2. decembra ove godine kada smo objavili da je Ustavni sud BiH, na insistiranje HDZ-u bliskog sudije Mate Tadića, usvojio apelaciju Stanić-investa, te naložio Vrhovnom sudu FBiH da presudi u korist kreševskih biznismena i finansijera Čovićeve stranke.

"Ustavni sud smatra da je u okolnostima konkretnog slučaja na apelanta, radi ostvarenja zakonitog cilja, stavljen neprimjeren /prevelik/ teret, odnosno da nije postignuta pravična ravnoteža između zaštite apelantove imovine i zahtjeva javnog interesa", navedeno je u presudi Ustavnog suda BiH protiv koje je jedino glasao sudija Mirsad Ćeman.

NEĆEMO NAPUSTITI FEROELEKTRO

Donoseći ovu presudu u korist Stanića, Ustavni sud BiH je naložio Vrhovnom sudu FBiH da u roku tri mjeseca preinači svoje ranije presudu kojom je firma Stanić-invest, zbog nepoštivanja ugovornih obaveza, izbačena iz Feroelektra.

Podsjećamo, poduzetnici iz Kreševa, trojica braće Stanić, u januaru 2004. godine potpisali su sa Agencijom za privatizaciju Federacije BiH ugovor o u kupoprodaji državnog kapitala u tadašnjem sarajevskom Feroelektro. Investitori su tada uplatili dva miliona maraka osnovnog kapitala, te su se obavezali u roku tri godine od dana potpisivanja ugovora investirati 22,5 miliona maraka. Na taj bi način preuzeli 60,6 posto vlasništva Feroelektra.

Međutim, u avgustu iste godine Federalno ministarstvo trgovine donijelo je rješenje kojim je poništena privatizacija, te je Agenciji za privatizaciju FBiH naloženo da provede novi postupak. U nastavku postupka koji je trajao do marta 2014. godine doneseno je više sudskih odluka među kojima je i rješenje kojim je poništena privatiacija o Feroelektru. Ipak, Stanići nisu željeli napustiti Feroelektro, pa je Agencija pomoć zatražila preko pravosuđa. Prvo je presudio Općinski sud u Sarajevu koji u avgustu 2014. godine, odbija zahtjev Stanića da im se isplati novac koji su navodno investirali.

"Općinski sud smatra da Agencija za privatizaciju FBiH nije bila dužna Stanić-investu vraćati sredstva koja joj nisu ni data, a koja je ta kompanija investirala u Feroelektro", navedeno je u presudi iz 2014. godine.

Stanići su se, potom, žalili Kantonalnom sudu u Sarajevu koji je 15. decembra 2014. godine potvrdio prvostepenu presudu, čime su Stanići "pravosnažno" izbačeni iz Feroelektra. Međutim, bez obzira na presude, ovi biznismeni bliski HDZ-u nastavili su upravljati Feroelektrom. Samo na osnovu iznajmljivanja nekretnina koje su bile u vlasništvu Feroelektra, Stanići su tokom 2015. godine inkasirali oko 1,6 miliona maraka.

POVRATAK FEDERACIJE

Među "zakupoprimcima" kojima su Stanići iznajmili Feroelektrovu, dakle tuđu imovinu, bio je i Konzulat Republike Hrvatske u Sarajevu. Kako bi dodatno odugovlačili "povratak" Federacije BiH u Feroelektro, Stanići su od Vrhovnog suda Federacije zatražili reviziju presuda Općinskog i Kantonalnog suda u Sarajevu. Međutim, 28. juna 2016. godine, Vrhovni sud Federacije BiH odbija Staniće te potvrđuje presude u korist Agencije za privatizaciju FBiH.

Odmah nakon toga, Federacija preuzima kontrolu nad ovim preduzećem, ali kompanija Stanić-invest upućuje apelaciju Ustavnom sudu BiH. Iako je njihova apelacija bila nepotpuna, Ustavni sud BiH, na insistiranje sudije Mate Tadića zatražio je u ljeto ove godine dodatnu dokumentaciju od apelanta.

I konačno, u oktobru ove godine, apelacija Stanić-investa koji je u međuvremenu promijenio ime u "Sa Dagitim", dolazi na dnevni red Ustavnog suda BiH, koji na insistiranje Mate Tadića, sudije Ustavnog suda kojem se, zajedno sa Draganom Čovićem, sudilo za organizirani kriminal u predmetu Lijanović, presuđuje u korist HDZ-ovih biznismena iz Kreševa. Tom presudom faktički je naloženo Vrhovnom sudu Federacije BiH da donese presudu kojom će Agenciji za privatizaciju biti naloženo da Stanićima isplati 3,6 miliona maraka odštete za propalu privatizaciju Feroelektra. Osim glavnice, Federacija će Stanićima morati isplatiti i kamatu koja se na ovaj obračunava od 2004. godine, što znači da će kreševski biznismeni inkasirati najmanje 10 miliona maraka.

(Avdo Avdić, zurnal.info)