Vujanović je na početku informirao članove Vijeća o godišnjoj konferenciji i poslovnom forumu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koja je u maju održana u Sarajevu. Istakao je važnost samog održavanja ovog skupa u našoj zemlji koji je okupio oko 3.000 učesnika, 70 velikih stranih investitora i obuhvatao gotovo 40 dešavanja. Također, naglasio je da se rezultati tog impozantnog skupa tek očekuju i da je jedan od njegovih glavnih ciljeva bilo povezivanje ekonomija u regionu.
Tokom trodnevne konferencije prezentirane su mogućnosti ulaganja u bh. privredu, posebno u energetskom sektoru, metalnoj i drvoprerađivačkoj industriji, poljoprivredi i turizmu, a poseban naglasak dat je na razvoj malog i srednjeg poduzetništva.
O toj temi je govorio i zamjenik predsjednika Vijeća i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić koji je prezentirao izvještaj Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) za 2019. o stanju malog i srednjeg poduzetništva u zemljama zapadnog Balkana i Turskoj.
Današnja sjednica bila je i svojevrsna prilika da budu istaknute najznačajnije aktivnosti vezane za promociju stranih ulaganja od posljednje do ove sjednice Vijeća, a iznijeli su ih predstavnici Privredne/Gospodarske komore BiH, Agencije za promociju stranih ulaganja (FIPA) i Vanjskotrgovinske komore BiH.
Savjetnica premijera Federacije BiH Aida Soko je prezentirala podatke Finansijsko-informatička agencija (FIA) da su prihodi koje su privredna društva u Federaciji BiH ostvarila u 2018. premašili 49,5 milijardi KM, što je za oko 1,5 milijardi KM više nego u prethodnoj godini. Također, profitabilno je poslovalo 15.699 privrednih društava u FBiH ili 68 posto od ukupnog broja aktivnih društava, koja su prošle godine ostvarila oko tri milijarde neto dobiti, što je 5,2 posto više nego 2017.
Kako je navela, to su podaci koje posebno treba istaći jer mogu biti najznačajniji motiv za privlačenje stranih investitora na naše tržište.
Jedan od najznačajnijih zaključaka sa današnjeg sastanka je da "mamac" za strane investitore ne može biti jeftina radna snaga, već interes i profit, što strani ulagači sigurno mogu pronaći u brojnim kompanijama na bh. tržištu, kao i kvalitetnu, obrazovanu i stručnu radnu snagu.
Istaknuta je i potreba donošenja zakonskih rješenja koja bi još više privukla strana ulaganja i omogućila lakše poslovanje, a kao primjeri su navedeni nedonošenje zakona o elektronskom potpisu koji je u proceduri donošenja gotovo osam godina, potom zakona o prostornom uređenju i drugo.
Više učesnika naglasilo je neophodnost prilagođavanja obrazovnog sistema potrebama tržišta rada jer je to jedan od ključeva razvoja privrede, te zaustavljanje trenda odlaska kvalifikovane radne snage na strana tržišta rada, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Biznis.ba / FENA