Zvizdić i Šarović: Na prostoru Zapadnog Balkana EBRD će najviše uložiti u BiH

Obraćajući se medijima povodom završetka Godišnjeg sastanka guvernera EBRD-a, koji je u protekla tri dana održan u Sarajevu, Zvizdić je poručio da je sa tog skupa poslala jedna nova slika iz naše zemlje.

- To, ustvari i jeste ona slika koja treba da ide s ovih prostora - da je, poslije segmenta stabilnosti i sigurnosti, najvažniji segment ekonomija i stavljanje naših ljudskih i prirodnih potencijala u funkciju ekonomskog razvoja BiH, i u konačnici kroz privlačenje direktnih stranih investicija otvaranje novih radnih mjesta, posebno za mlade ljude - kazao je Zvizdić.

Naš cilj, dodaje, je da privučemo nove investicije, prihvatimo nova znanja, vještine i tehnologije i kreiramo ambijent i nova radna mjesta koja će biti najbolja pozivnica mladim ljudima da ostanu na ovim prostorima i da na takav način nastavimo izgrađivati i BiH i kompletan region.

Zbog toga su se i pojavile vrlo značajne inicijative, kako na samom sastanku predstavnika zemalja Zapadnog Balkana, tako i kasnije kroz same forume i brojne sastanke, vezano za kreiranje zajedničke investicione platforme putem koje bi Zapadni Balkan mogao jedinstveno nastupati prema trećim tržištima i pojavljivati se kao jedan jedinstveni prostor.

Jednako dobra ideja, ocjenjuje Zvizdić, je da se na prostoru Zapadnog Balkana napravi slobodno tržište radne snage, posebno za mlade ljude, što znači međusobno priznavanje diploma i pratećih certifikata i mogućnost mladim ljudima da bez ikakvih problema unutar jednog bezviznog režima rade na prostoru, ne samo Zapadnog Balkana, nego i šire - u Hrvatskoj i Sloveniji, kako bi prestale postojati kvote koje u ovom trenutku važe za rad u toku ljetnih mjeseci u Hrvatskoj i Crnoj Gori.

- Za nas je najvažnija nova infrastrukturna mreža koja bi nas trebala povezati na prostoru Zapadnog Balkana gdje bismo omogućili potpuno slobodan i neometan protok roba, ljudi i kapitala, a tu govorimo o tri vrste infrastrukture, o kojima smo i ranije razgovarali - cestovnoj, energetskoj i digitalnoj - naveo je Zvizdić.

Posebno ga raduje, nastavlja, da je jučer potpisan sporazum o novoj investiciji od 210 miliona eura za izgradnju dobojske zaobilaznice na Koridoru 5C, ali i jednako važna najava predsjednika EBRD-a Sume Chakrabartija da će se sredstva za BiH udvostručiti u odnosu na 2018. godinu i da će ona doseći nivo od 400 miliona eura.

Od tog iznosa, pojašnjava, 100 miliona bit će usmjereno ka privatnom setkoru, jačanju malih i srednjih preduzeća i razvoju komunalne infrastrukture i zelene ekonomije.

- U konačnici to znači da ćemo po glavi stanovnika imati najveće ulaganje EBRD-a na prostoru Zapadnog Balkana, a to je ustvari poruka jednog izuzetno dobrog odnosa i visokog nivoa povjerenja koji smo s gospodinom Sumom i EBRD-om uspjeli izgraditi u posljednjih 4-5 godina, zato što smo bili vrlo kredibilni partneri u svim odnosima s EBRD-om i zato što je EBRD imao sasvim profesionalan, ali i prijateljski odnos prema BiH - rekao je Zvizdić.

Zahvalio je predsjedniku EBRD-a i njegovom kompletnom timu na izuzetno korektnom odnosu i angažmanu za sve ono što je urađeno u BiH.

- Podsjećam, od 1996. godine EBRD je kumulativno uložio 2,3 milijarde eura, a evo posljednjih godina ta sredstva se stalno udvostručavaju - od 130 miliona 2017., 200 miliona 2018., pa do 400 miliona eura 2019. godine - poručio je Zvizdić.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović prije svega zahvalio je medijskim kućama na kvalitnom praćenju ovog velikog ekonomskog događaja.

- Željeli smo da stvarno pošaljemo jednu drugačiju sliku iz BiH, da sa ovim događajem pomognemo jednoj drugačijoj percepciji BiH u očima onih ljudi koji možda danas, sutra ili nekad u budućnosti ovdje ponovo dođu ili možda da neko od njih ulaže. Mislim da smo načinili taj prvi dobar korak i ovo je slika regiona – istakao je Šarović.

Dodao je da politički jaz unutar regiona snažno sputava ekonomsko povezivanje i rast zemalja, pa je vrlo važno što je iz Sarajeva poteklo više inicijativa koje su zajednički nazvali "balkanski šengen".

- I to su rekli oni, ne mi ili neko sa strane, nego premijeri i predsjednici, rekli su da nam treba taj balkanski šengen i kada je riječ o migraciji radne snage, odnosno slobodnom tržištu radne snage, kao i balkanske mreže autoputeva. Uvjeren sam da će ova ideja da živi i da u možda ne tako daleko vrijeme dođemo do tog jednog prostora koji je mnogo veći od onog koji sada zovemo CEFTA. To je ta nadogradnja. Ja to snažno podržavam, mislim da bi to u budućnosti bilo vrlo važno - kazao je Šarović.

Biznis.ba