Lagarde upozorava: ECB spreman reagovati ako inflacija izmakne kontroli
Rast cijena energije zbog sukoba sa Iranom mijenja očekivanja tržišta, investitori sada računaju na nova povećanja kamata u eurozoni
Predsjednica Christine Lagarde poručila je da je Evropska centralna banka (ECB) spremna da poveća kamatne stope već u aprilu ukoliko inflatorni šok izazvan ratom sa Iranom izmakne kontroli.
„Spremni smo, ako bude potrebno, da prilagodimo monetarnu politiku na bilo kojem sastanku“, izjavila je Lagard na konferenciji u Frankfurtu.
Ipak, naglasila je da je u ovom trenutku „prerano“ donositi konkretne odluke, jer je potrebno procijeniti „prirodu, obim i trajanje“ očekivanog rasta inflacije, koji je direktno povezan sa višim cijenama energije.
I mali rast inflacije može pokrenuti reakciju ECB-a
Lagard je upozorila da čak i „ne previše dugotrajan“ rast inflacije iznad ciljanih 2% može zahtijevati „umjereno prilagođavanje politike“.
„Nećemo biti paralizovani oklijevanjem“, poručila je, ističući da je posvećenost ECB-a stabilnosti cijena „bezuslovna“.
Tržišta već promijenila očekivanja: Slijede nova povećanja kamata?
Geopolitičke tenzije, uključujući američke i izraelske napade na Iran i faktičko zatvaranje Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi gotovo petina globalne trgovine naftom i LNG-om, već su snažno uzdrmale tržišta.
Cijene nafte i dalje se kreću oko 100 dolara po barelu, što dodatno pojačava inflatorne pritiske.
Investitori su u potpunosti promijenili očekivanja i sada računaju na više od dva povećanja ključne kamatne stope ECB-a do kraja godine. Prije eskalacije sukoba, tržišta su očekivala stabilne ili čak niže kamate.
ECB zasad bez reakcije: ključni faktor – širenje inflacije
Uprkos pritiscima, ECB za sada zadržava oprezan pristup. Prošle sedmice centralna banka je zadržala kamatnu stopu na 2% šesti put zaredom.
Lagarde naglašava da centralne banke ne mogu direktno uticati na cijene energije, ali moraju pažljivo pratiti širenje inflacije na druge sektore, rast plata i inflaciona očekivanja.
„Ako šok ostane ograničen na energetska tržišta, njegov uticaj na ukupnu inflaciju može biti ograničen“, rekla je ona.
Situacija blaža nego 2022, ali rizici ostaju
U poređenju sa energetskim šokom iz 2022. godine, nakon ruske agresije na Ukrajinu, trenutni rizici djeluju manji.
Tada je inflacija u eurozoni dostizala gotovo 11%, što je natjeralo ECB da u rekordnom roku podigne kamate sa negativnih nivoa na 4%.
Danas je makroekonomski kontekst stabilniji: nema snažnog post-pandemijskog rasta tražnje, manji su poremećaji u lancima snabdijevanja, tržište rada je stabilnije i moguće postepeno povećanje kamata, prenosi Investitor me.
Lagard je naglasila da bi ECB, ukoliko bude potrebno, reagovala „postepeno“, u zavisnosti od razvoja inflacije.
Radikalne mjere bile bi rezervisane samo za scenario u kojem inflacija značajno i dugotrajno odstupi od cilja.
Christian Kopf iz Union Investmenta ocijenio je da poruke Lagard predstavljaju „deeskalaciju monetarne politike“, jer povećanje kamata u aprilu „nije najizgledniji scenario“.
Dodaje i da bi u slučaju brzog završetka sukoba sa Iranom, reakcija ECB-a mogla potpuno izostati.
