Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) ponovno je naniže revidirala svoju prognozu ekonomskog rasta u Njemačkoj i sada vidi samo minijaturni rast od 0,2% za ovu godinu.
Grupacija, koja je u četvrtak objavila svoje ekonomske izglede u Parizu, već je snizila svoju prognozu rasta za Njemačku u privremenom izvještaju u februaru na 0,3 posto s prognoze od 0,6 posto u novembru.
Za 2025. OECD očekuje da će njemačka ekonomija dobiti zamah i rasti za 1,1%.
Organizacija je kao glavnu prepreku rastu navela odluku ustavnog suda zemlje protiv dopuštanja preraspodjele 60 milijardi eura (64,2 milijarde dolara) nepotrošenih sredstava za zaštitu od koronavirusa u klimatski fond. Ta je odluka rezultirala neizvjesnošću oko planiranih poreznih poticaja za "zelena" ulaganja i negativno utjecala na povjerenje investitora.
Visoke kamatne stope također su smanjile ulaganja u stambeno tržište i drugdje.
OECD očekuje stabilan rast njemačkog izvoza u idućoj godini. Osim toga, pad inflacije i rast plata već dovode do veće kupovne moći i porasta lične potrošnje, što pogoduje ekonomiji, prenosi SEEbiz.
Grupa očekuje postupno povećanje privatnih ulaganja dijelom zbog novih opskrbnih lanaca, digitalizacije i širenja obnovljivih izvora energije.
Njemačka bi trebala potaknuti privatna i javna ulaganja, rekao je OECD, te dodatno digitalizirati svoju upravu i smanjiti administrativno opterećenje. Stručnjaci također preporučuju veću fleksibilnost poreznih pravila. Veća učinkovitost javne potrošnje i manje ekološki štetnih poreznih izdataka stvorili bi prostor za rješavanje velikih zaostataka u infrastrukturi i promicanje "zelenih" ulaganja.
Kako bi se suzbio nedostatak kvalificirane radne snage, OECD preporučuje više poticaja za žene, starije osobe i osobe s niskim primanjima. Obrazovanje i obuku također treba poboljšati.
U cijelom svijetu, OECD predviđa globalni rast od 3,1% ove godine i 3,2% sljedeće godine. U eurozoni očekuje rast od 0,7 posto, odnosno 1,5 posto.
OECD sa sjedištem u Parizu okuplja zemlje koje su predane demokraciji i tržišnoj ekonomiji. Uz velika ekonomija poput Njemačke, Sjedinjenih Država i Japana, sada su članice i ekonomije u usponu poput Meksika i Čilea.
