Potrošačka inflacija u Turskoj usporava najoštrijim tempom od 2022.
Ukupna inflacija u Turskoj zabilježila je u julu najoštriji pad u gotovo dvije godine, usporavanje uglavnom zbog baznih učinaka koje dužnosnici mogu zanemariti dok se usredotočuju na neposrednije rizike za cijene.
Podaci objavljeni u ponedjeljak pokazuju da je ukupna inflacija pala na 61,8% u julu, sa 71,6% prethodnog mjeseca. Medijan predviđanja ekonomista koje je anketirao Bloomberg bio je 62%.
Mjesečni rast cijena, željena mjera centralne banke, iznosio je 3,23% nakon rasta od 1,64% u junu, više nego što su procijenili analitičari. Iza povećanja stajao je niz povećanja administrativnih troškova za stavke kao što su voda i struja, za koje centralna banka očekuje da će podržati pritiske na cijene na privremenoj osnovi.
Guverner Fatih Karahan rekao je Bloombergu u julu da, iako očekuje da će ti viši troškovi dodati 1,5 postotnih bodova mjesečnoj inflaciji, oni neće iskriviti ukupne izglede.
Inflacija nekretnina, koja je odgovorna za rast režija, dovela je do mjesečnog rasta cijena od 8,08%. Temeljni indeks, koji izbacuje nestabilne stavke kao što su hrana i energija, pokazao je smanjenje godišnjih dobitaka na 60,2% sa 71,4%.
"Utjecaj promjena cijena energije na očekivana inflacija bit će kratkotrajan", rekli su ekonomisti Goldman Sachs Group Inc. predvođeni Kevinom Dalyjem u izvješću prije objave podataka. "Očekivanja će se nastaviti prilagođavati prema dolje od rujna nadalje odražavajući pooštravanje politike dohotka i kontinuirano usporavanje domaće potražnje."
I lira i turske dionice pale su u ponedjeljak ujutro, u skladu s padom na globalnim tržištima. Valuta je bila 0,4% niža na 33,3389 za dolar u 10:28 ujutro po lokalnom vremenu, dok je istanbulski indeks BIST 100 pao za 7%, prenosi SEEbiz.
Centralna banka je nedavno predvidjela godišnju inflaciju od 38% na kraju godine, a Karahan bi trebao predstaviti nove projekcije 8. augusta.
Referentna kamatna stopa ostavljena je na 50% četvrti mjesec zaredom u julu, a domaća potražnja konačno je počela usporavati. Ipak, centralna banka je rekla da potražnja ne opada u onoj mjeri u kojoj se ranije predviđalo i da pritisci na cijene u uslužnom sektoru ostaju rizik.