Albanija bi mogla da profitira od podizanja carina na proizvode iz Srbije i Bosne i Hercegovine, ali se postavlja pitanje da li ona može da obezbijedi dovoljno robe za kosovsko tržište?
Podizanje carina na proizvode iz Srbije i Bosne i Hercegovine na 100 odsto otvorilo je mogućnost za povećanje izvoza roba iz Albanije za kosovsko tržište. Dosadašnji nivo robne razmjene između Albanije i Kosova je nizak, u poređenju sa odnosima između Kosova i Srbije.
Zvanični izvori u Ministarstvu ekonomije i finansija u Tirani navode da je "Albanija u prvih šest mjeseci ove godine na Kosovo izvezla robu u vrednosti od 85,16 miliona evra". Istovremeno, vrijednost srpske robe izvezene tokom godine na Kosovo iznosi oko 450 miliona evra.
Nove mogućnosti za Albaniju
Da li Albanija može da ispuni zahtjeve kosovskog tržišta nakon podizanje carina na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine? Doktor Seljami Džepa za DW kaže da će to biti teško ostvarljivo, barem kratkoročno.
"Albanija nema kapacitet da nadoknadi zalihe pšenice i prehrambenih proizvoda koje je Kosovo do sada uvozilo iz Srbije. Srbija je jedan od najvećih evropskih izvoznika pšenice i brašna, ona je čak jedan od prvih deset u svijetu. Preko 2.500 srpskih proizvođača izvoze prehrambene proizvode na Kosovo", kaže Džepa.
On takođe ocjenjuje se za se svakako otvaraju nove mogućnosti – tamo gdje se stvara praznina zbog carina na srpske proizvode. "Najveći potencijal Albanije je u agro-industrijskim proizvodima", ocjenjuje Džepa.
Albanija je do sada na Kosovo izvozila rude, cement, građevinski materijal, naftu, drvne proizvode i plastiku.
Optužbe na račun Srbije
U Udruženju industrije i Trgovinskoj komori Albanije ocenjuju da bi njihova zemlja trebalo da iskoristi šansu i poveća izvoz na Kosovo. Te dve organizacije podržale su mere Kosova prema Srbiji i Bosni i Hercegovini – kako navode, ne samo zbog mogućnosti povećanja izvoza albanske robe na Kosovo, već i zbog toga "što je Srbija do sada stalno kršila princip reciprociteta".
Nikolin Jaka, predsednik Trgovinske i industrijske komore u Tirani za DW kaže: "Srbija sve vrijeme lobira protiv priznavanja Kosova, a sa druge strane se buni kada Kosovo reaguje". Srbija godinama blokira upotrebu elektr-dalekovoda od 400 kilovata između Kosova i Albanije. Ona ometa i evropski projekat za izgradnju zajedničke električne mreže na Zapadnom Balkanu i šire", tvrdi Jaka.
On smatra da bi Priština i Tirana što prije trebalo da potpišu ugovore o olakšanju trgovinskih odnosa između te dve zemlje. "Što prije bi trebalo ukinuti administrativne prepreke za uvoz i izvoz, kao i administrativne prepreke na carinskim prelazima. Zatražili smo od Vlade premijera Edija Rame da ukine i tarifu od deset odsto na proizvode koje se prevoze preko ’Nacionalnog puta’ (autoput Priština-Tirana)", objašnjava Jaka.
Devet sporazuma Albanije i Kosova
Promjene u odnosima između Kosova i Albanije započele su u ponedeljak (26.11.) na sastanku u Peći, gdje su Vlade Kosova i Albanije potpisale devet sporazuma o privrednoj saradnji. Ti sporazumi predviđaju između ostalog i povećanje trgovinske razmene kroz ukidanje nepotrebnih prepreka. Izvori iz Vlade Albanije navode da je takođe potpisan i dokument o strateškoj viziji u odnosima između Kosova i Albanije koji predviđa povećanje zajedničkih napora za učlanjenje tih zemalja u Evropsku uniju do 2025. godine.
Premijer Edi Rama u ponedeljak je izjavio da podizanje carina od 100 odsto bila mjera "na koju je Kosovo bilo prinuđeno". "Srbija profitira od trgovinskih olakšica, a sa druge strane blokira robu sa Kosova. Istovremeno, ona Kosovu neprestano zabija nož u leđa, jer sve vrijeme vodi kampanju za povlačenje priznavanja Kosova i pokušava da ga ometa gdegod stigne", ocijenio je Rama.
"Podizanje carina na 100 odsto nije dakle ekonomska mjera, već politički odgovor na ponašanje Srbije."
Biznis.ba / DW
