Osim ovog, žale se na neljubaznost, hladnu kapitalističku neetičnost i naposljetku, ono što može zabrinuti sve koji žive od nautičara, odlučuju se na svojevrstan prosvjed – odlazak iz hrvatskog dijela Jadrana prema Grčkoj i južnoj Italiji. Barem na neko vrijeme. No, razmišljaju li baš svi tako?
Portal morski.hr je prenio iskustvo talijanske nautičarke Irine Nazarove iz grada Monfalcone koje je objavila na Facebooku, ali i neke reakcije napisane u komentarima i talijanskim medijima.
"Ako nemate veliku luksuznu jahtu i jednako bogat budžet, možete zaboraviti na slobodno putovanje u Hrvatsku. Izgleda kao pretjerivanje, ali danas se prosječan turist u Hrvatskoj osjeća kao kokoš za čerupanje. Primjeri? Ako ste odlučili provesti noć u brodu kojeg volite, morate znati kako ove godine postoje i plutače, pa čak i ako ne koristite nikakve usluge na kopnu, oni će vas i dalje tražiti da platite za zaustavljanje jer taj komad mora je pod privatnom koncesijom, pa plaćate i šutite, čak i ako stignete noću.
Brbinj na sjeveru, Dugi otok, 22.30 sati. Čim smo se privezali na plutaču, pokucali su nam na trup broda kako bi prikupili 45 eura za noć.
Ako ste ove godine odlučili baciti sidro u Verudu i provesti slobodnu noć, bit ćete iznenađeni jer je u susjednoj uvali postavljeno stotinjak plutača i više se ne možete sidriti bez otvaranja novčanika“, tvrdi Nazarova.
Skupi nacionalni parkovi
U svojoj analizi boravka u hrvatskom dijelu Jadrana, tvrdi i da su cijene u nacionalnim parkovima previsoke.
"Ako ste se odlučili usidriti, primjerice, na otoku Mljetu (prošle godine niste platili), trebali biste znati kako će Vam čak i ako se zaustavite samo za pola sata plivanja, doći i naplatiti 600 kuna (85 eura) i dat će Vam važeću kartu za 24-satnu pauzu. Oni će vam reći da je to Nacionalni park i stoga se ovdje ne možete sidriti niti 10 minuta. Platit ćete iako ne posjetite park. Prethodnih godina sedmični ulazak u park iznosio je 15 eura, a mogli ste ostati na sidrištu besplatno nekoliko dana. Danas je privilegija boravka ovdje rezervirana samo za luksuzne jahte s obilnim novčanikom ili charter flotama, a ne i normalne porodice. Šta raditi dalje? Preostaje nam ići na "slobodni" vez ispred mnogih restorana gdje će olakšati vašu kreditnu karticu (ali barem uključuje i večeru). Cijene restorana su srednje visoke“, piše Nazarova i tvrdi kako treba pripaziti na izbor vina, jer bi vam se mogao dogoditi račun iznenađenja.
Nadovezuje se na još jedan Nacionalni park: "Da ne spomenemo cijene na Kornatima! Dva brancina od 700 grama s pečenim krumpirom i vodom u jednom od tamošnjih restorana koštat će vas 120 eura. No prije nego se približite muringu ispred restorana, otkriju li da vas je na brodu samo dvoje, a iza vas je motorni brod s 8 ljudi, reći će vam da oni na motornom brodu imaju prednost, jer su već rezervirali. Sve se to događa bez ikakve ljubaznosti, srdačnosti ili opravdanja za moguću pogrešku. U hrvatskom poslovanju nailazimo samo na praktičnost, a zdravom razumu tu jedva da ima mjesta.“
Neovlaštene osobe hvataju konope i privezivanje naplaćuju 100 kuna
Evo i kakav je dojam kojeg steknu turisti kad u Hrvatsku brodom ulaze s južne strane.
"Po dolasku u Cavtat potrebno se vezati na rivi. Bez da ikog išta tražite, materijalizirat će se osoba koja ljubazno preuzima konope Vašeg broda kako bi ih privezala na bitvu. "Kako lijepo", pomislite, ovdje su i prijateljski ljudi. Čim se privežete, shvatit ćete da ljubazna osoba koja vam je upravo pomogla nije ništa drugo nego lokalni mafijaš (neka vrsta neovlaštenog osoblja za privezivanje brodova) koji će Vas pitati za usluge koje niste željeli 100 kuna (15 eura). Pokušajte ga ne platiti, bacit će vam konope u more. A onda se hrvatska birokracija pobrinula za plaćanje brojnih taksi policiji, kapetaniji i opet u policiji kojoj treba uplatiti porez na ulaz u zemlju i pristojbu na dopuštenje za plovidbu koja se utrostručila u odnosu na prošlu godinu. Ako se odlučite zaustaviti u Cavtatu, morate pričekati prije nego pristigne mega jahta (ona koja zarađuje više novca ima prioritet), a ako pak odluče provesti noć negdje drugdje, zaustavit će vas na rivi po cijeni od 130 eura po noći."
Spominje i loše iskustvo na otoku Šolti gdje su željeli provesti noć nakon priveza na bovi ispred restorana u kojem su ručali: "Spremala se oluja, no vlasnik restorana je rekao da moramo ići pošto stiže charter flota s rezervacijom."
“Raj kojem se zasad nećemo vraćati”
Tekst zaključuje svojim shvaćanjem hrvatske ekonomije:
"Ovakvi primjeri su nažalost sve češći u Dalmaciji. Napustivši socijalističko-komunistički model, Hrvatska se savršeno uskladila s novim modelom kapitalizma u kojem vlada nemilosrdno takmičenje i konkurencija, govoreći samo jezikom tržišta i financija bez etike zajednice. U ljudskim odnosima postoji samo i isključivo odnos komercijalne razmjene koji vodi do ekonomske prednosti nad drugima.
A što se tiče Istre i Dalmacije koji predstavljaju pravi prirodni raj s jedinstvenim povijesno-kulturnim ljepotama, ostavljamo ih nekim sljedećim izletima, dajući ovaj put prvenstvo Italiji i Grčkoj, zemljama gdje se ljudski odnos ne definira samo prema debljini novčanika. Barem za sada“, piše talijanska nautičarka Irina Nazarova.
U komentarima ispod teksta, jedni se slažu s njenim tvrdnjama, dok drugi imaju potpuno drugačije viđenje stanja na terenu, a neki od njih su:
"Godinama jedrim hrvatskim morem. Šteta što se sve iskomercijaliziralo."; "Hrvatska je ekonomski krenula u krivom smjeru i ovo im je jedini izvor prihoda…. nažalost oni će sve spaliti jer su ludi.";
"Mislim da je ovo pogrešno. Već imati brod i ploviti njime, znači da čovjek nije siromašan.“
"Za mene je krstarenje i dalje otkrivanje mjesta za koje sam samo čuo. Ipak, nisam vidio ništa o čemu pišete jer imam manji brod. Ova je situacija stvorena od nas previše. Sada se radi o troškovima. Pitam vas; A koliko vas košta oprema za brod? Kad idem na krstarenje, računam i s troškovima.“, na ovaj posljednji komentar autorica odgovara kako se ne radi o troškovima već zaradi pod svaku cijenu.
Potjera policije radi naplate kazne
Slično iskustvo opisuje i gost koji je nedavno iz Hrvatske krenuo prema Grčkoj.
Kako piše Giornale della Vela, vlasnik broda je kažnjen jer se izlazeći iz dubrovačke luke Gruž, gdje je odjavio svoj boravak u Hrvatskoj, zaustavio nakratko ispred dubrovačkih zidina kako bi snimili dvije fotografije. Patrolni brod hrvatske policije je jurio za njima 12-15 NM južno i upozorio ih na kršenje propisa u kojem su dužni po odjavi što prije izići iz teritorijalnih voda.
Tvrde kako su ih uputili na plaćanje kreditnom karticom u početku 650 kuna, a nekoliko minuta kasnije već 1000 kuna. Policija im je, tvrde, pokazala fotografiju s uređaja s kojeg se vidjela njihova ruta i tačka zaustavljanja. Njihov zaključak je da policajci naplate 10 takvih kazni dnevno i zarade 10.000 kuna.
Biznis.ba / Klix
