Američke carine bi bitno umanjile rast u eurozoni, no ne bi svi sektori jednako patili

Carine koje će SAD vjerovatno uvesti Evropskoj uniji (EU) mogle bi ugroziti očekivani rast u Evropi u ovoj godini, procjenjuju ključni analitičari s Wall Streeta.
Ekonomisti Goldman Sachsa i JPMorgana su u odvojenim analizama ove sedmice zaključili da carine u kombinaciji s mogućom uzvratnom mjerom EU-a mogu bitno pogoršati izglede za gospodarstvo eurozone u 2025.
Goldman Sachs tako vidi rast u eurozoni ove godine na 0,7 posto. Evropska centralna banka, prema zadnjim prognozama, očekuje stopu od malo iznad jedan posto.
EU nije bila uključena u prvi krug uvođenja carina nakon dolaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću, no on je jasno naznačio da stvari neće ostati nepromijenjene s obzirom na veliki trgovinski suficit EU-a sa SAD-om.
Pitanje je koliku u konačnici štetu mogu napraviti carine.
Glavni ekonomist za Evropu u Goldman Sachsu Sven Jari Stehn smatra da stopa od 10 posto na sav uvoz iz EU-a, uz odgovarajuću uzvratnu mjeru Bruxellesa, može izbrisati jedan postotni bod rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u eurozoni.
No, mimo BDP-a, zarade firmi u EU mogu doći pod pritisak. Tako Goldman Sachs predviđa da će rast zarade po dionici biti tek tri posto u Evropi naspram ranijih predviđanja od oko osam posto.
“Nije stvar samo u carinama, već opća trgovinska neizvjesnost pogađa rast i namjere investitora”, prenosi Euronews ocjenu Goldman Sachsa.
Na EU otpada oko 15 posto ukupnog američkog uvoza. Među ključnim uvoznim predmetima su strojevi, lijekovi i hemijski proizvodi. Ostali bitni sektori su automobilska industrija, metalna industrija i tehnologija.
Goldman Sachs navodi da ipak neće svi sektori jednako osjetiti probleme, odnosno da su proizvođači automobila puno više izloženi no farmaceutski sektor.
Slabiji euro prema dolaru može donekle ublažiti učinke na europske tvrtke, posebice za one globalne koje imaju prihode u raznim dijelovima svijeta. Goldman Sachs očekuje da bi kurs eura u odnosu na dolar mogao u idućih 12 mjeseci skliznuti an 0,97 sa sadašnjih 1,04 dolara za euro.
Ipak, stvar nije tako jednostavna za evropske firme jer slabiji euro ide ruku pod ruku s povećanjem premije rizika što onda smanjuje konkurentsku prednost slabije valute, smatraju analitičari.
Neizvjestan je i opseg odgovora EU-a na vjerojatne američke carine.
Ili, kako kaže, analitičarka JPMorgana Nora Szentivanyi, “motivacija, ciljevi, odabir trenutka i stope” su potpuno nepoznati.
Ako EU bude ponovio strategiju ciljane odmazde iz 2018. godine, vjerovatno će se izbjeći carine na energente, ali bi se mogle nametnuti carine na proizvode koji najviše pogađaju Trumpovu izbornu bazu.
JPMorgan je već ukalkulirao 0,5 postotnih bodova anualizirani manji gospodarski rast u iduća četiri kvartala zbog povećanih trgovinskih napetosti.
Ove se sedmice se američki ministar financija Scott Bessent sastao s predsjednicom Evropske centralne bank Christine Lagarde kako bi razgovarali o privrednim prioritetima i translatlantskoj saradnji, no nisu otkriveni detalji razgovora.