Glavne centralne banke su povećale troškove zaduživanja kako bi obuzdale inflaciju. Federalne rezerve SAD (Fed), Evropska centralna banka (ECB) i Banka Engleske (BoE) i dalje podižu kamatne stope, a analitičari smatraju da će inflacija u narednih godinu ili dvije usporiti bez većeg udara na ekonomsku aktivnost.
Prva zamjenica generalnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda Gita Gopinath rekla je da će monetarna politika u narednom periodu biti prinuđena na ozbiljne kompromise.
Gopinath je istakla da ne postoji historijski presedan da se visoka inflacija uguši bez povećanja nezaposlenosti.
Argument da će ovaj put biti drugačiji, osim toga, počiva na zajedničkoj nadi da će se inflacija u svijetu nakon pandemije ponašati kao i prije – blago, drugim riječima, usidrena ka niže i sa malom rastućom nezaposlenosti da bi je kontrolisali.
Među Fed-om, ECB-om i BoE, samo britanska centralna banka predviđa da će recesija biti potrebna da bi se usporila inflacija. ECB očekuje da će pobijediti u borbi protiv inflacije bez promjene stope nezaposlenosti predviđaju skroman rast stope nezaposlenosti za jedan procentni poen ove godine sa skoro historijskog minimuma od 3,5 posto i spor, ali kontinuiran ekonomski rast.
Došlo je značajnog pada inflacije širom Evrope i SAD-a. Ipak, oni su bili vođeni najpromenljivijim komponentama, posebno troškovima energije, dok se osnovna inflacija, posebno u najintenzivnijim industrijama, sporije kretala.
Iako je osnovno očekivanje ECB-a smanjenje profita, poboljšanje lanaca nabavke i niže cijene energije kako bi se smanjila inflacija, neki zvaničnici brinu da u svijetu oskudice radne snage to neće biti dovoljno.
Stopa nezaposlenosti u SAD, navode, nikada nije porasla ni za jedan procentni poen tokom devet mjeseci bez recesije, prenosi Klix.ba.
Biznis.ba
Penny vas poziva na BLACK FRIDAY shopping avanturu!
BH Telecom: 1,5 miliona KM za saniranje posljedica od poplava
