Credit Suisse banka decenijama poslovala prljavim novcem

Banka Credit Suisse sa sjedištem u Švicarskoj, koja se još uvijek oporavlja zbog gubitka milijardi dolara prošle godine, u nedjelju se suočila sa novim izazovom: navodima iz međunarodne istrage da je decenijama upravljala prljavim novcem.

Prekogranična istraga medijskih kuća ugledala je svjetlost dana u nedjelju, a u njoj se tvrdi da je druga po veličini švicarska banka držala desetine milijardi dolara nezakonito stečenih sredstava. Te tvrdnje su zasnovane na masovnom curenju podataka od zviždača, piše AFP.

Credit Suisse je odbacio ,,neutemeljene navode i insinuacije" u saopćenju u nedjelju, rekavši da mnoga pitanja koja se navode u izvještaju datiraju još iz 1940-ih.

Istraga, koju je koordinirao Projekt izvještavanja o organiziranom kriminalu i korupciji (OCCRP), ujedinjuje 47 različitih medija širom svijeta, uključujući francuski Le Monde i britanski The Guardian.

Ovaj najnoviji projekat, koji je OCCRP nazvao "SwissLeaks", nastao je kao rezultat curenja podataka njemačkim novinama Suddeutsche Zeitung prije nešto više od godinu dana.

List Le Monde navodi da je istraga pokazala da je Credit Suisse prekršio međunarodna bankarska pravila držeći sredstva povezana s kriminalom i korupcijom tokom nekoliko decenija.

Curenje je uključivalo informacije o više od 18.000 bankovnih računa koji datiraju iz 1940-ih pa sve do 2010-ih, koji su pripadali 37.000 pojedinaca ili kompanija, saopćio je OCCRP.

Radi se o najvećem curenju informacija ikad iz neke od velikih švicarskih banaka, dodaje se u izvještaju.

Banka je u svom saopćenju od nedjelje navela: "Credit Suisse snažno odbacuje optužbe i insinuacije o navodnim poslovnim praksama banke."

- Slučajevi koji su navedeni sežu daleko u prošlost, a neki datiraju još iz 1940-ih godina, a izvještaji o tim stvarima zasnovani su na djelimičnim, netačnim ili selektivnim informacijama izvučenim iz konteksta, što rezultira tendencioznim tumačenjima poslovanja banke - navodi Credit Suisse u svojoj reakciji na optužbe iz izvještaja.

Oko 90 posto pregledanih računa je zatvoreno – ili su bili u procesu zatvaranja – prije nego što su se novinari obratili banci, dodaje se. A više od 60 posto njih je zatvoreno prije 2015. godine.

OCCRP je u izjavi na svojoj web stranici naveo: "Vjerujemo da desetine primjera koje smo naveli pokreću ozbiljna pitanja o djelotvornosti i posvećenosti Credit Suisse ispunjavanju svojih obaveza."

Rečeno je da je istraga pronašla ,,desetine sumnjivih osoba u podacima ove banke."

Među njima su bili špijun iz Jemena umiješan u slučajeve mučenja, sinovi azerbejdžanskog moćnika, srpski narko bos i birokrate optuženi za pljačku venecuelanskog naftnog bogatstva.

Više od dvije trećine računa otvoreno je nakon 2000. godine, a mnogi su aktivni i danas. Među razotkrivenima su trgovac ljudima osuđen na Filipinima, šef burze u Hong Kongu, zatvoren zbog mita i egipatski milijarder koji je naručio ubistvo svoje djevojke, libanske pop zvijezde.

Među ostalim klijentima su brojni šefovi država i vlada, ministri, obavještajci, kao i oligarsi i poduzetnici sumnjivih reputacija, navode mediji okupljeni oko istrage.

Suddeutsche Zeitung piše da je među podacima navedeno i ime bivšeg menadžera Siemensa koji je 2008. godine osuđen za primanje mita. Navedeno je da ima šest računa.

Na jednom od računa bivšeg Siemensovog menadžera 2006. godine bila je prikazana imovina vrijedna više od 54 miliona švicarskih franaka (oko 51.66 miliona eura), iznos za koji mediji tvrde da nije mogao zaraditi na osnovu njegove plate u Siemensu.

Curenje također otkriva tajne račune koje drže jordanski kralj Abdullah II., bivši zamjenik iračkog premijera Ayad Allawi, alžirski autokrata Abdelaziz Bouteflika i bivši predsjednik Armenije, Armen Sarkissian.

Iznosi identificirani na računima koji su procurili premašuju 100 milijardi dolara (88 milijardi eura), navodi Le Monde.

Takvi računi u Credit Suisse uglavnom vode do njihovih vlasnika iz zemalja u razvoju u Africi, na Bliskom istoku, Aziji i Južnoj Americi. Samo jedan posto računa odnosi se na klijente iz zapadne Evrope.

Mediji uključeni u istragu SwissLeaksa uključuju The New York Times, italijanski La Stampa, Africa Uncensored u Keniji i argentinski La Nacion.

Biznis.ba / FENA