Pogledajte kako funkcioniše tržište rada i integracija u Njemačkoj

Skoro 400.000 izbjeglica koje su od 2015. godine došle u Njemačku je u međuvremenu dobilo radno mjesto ili mjesto za učenje zanata. Onaj ko je to uspio, zna kako funkcioniše Njemačka.

Mahmud al Homsi je u svom životu imao sasvim druge planove. Ovaj 29godišnji Sirijac je želio raditi u prosvjeti. U Damasku je studirao francusku književnost. Međutim, izbio je rat. Odlučio se na bijeg iz zemlje. Krajem 2015. godine došao je u Bon. Al Homsi je dobio pravo na boravak. Nakon toga je u Njemačku došla i njegova supruga. Međutim, ubrzo je shvatio da njegov san neće postati stvarnost.

"Morao bih ponovo studirati iz početka. Za to nemam vremena", kaže Al Homsi.

Umjesto toga, pregledao je brošuru Savezne agencije za rad (BfA) u kojoj su navedene mogućnosti izučavanja zanata. Odlučio se za optičara. Od 1. avgusta je na obuci u jednoj optičarskoj radnji u bonskoj gradskoj četvrti Bad Godesberg. Al Homsi je više nego srećan. "To je višestran posao s vrlo dobrim izgledima za budućnost. Mogu istovremeno raditi u radnji i posluživati mušterije. Ova obuka je za mene perfektna", kaže on.

Danas ne bi bio tako oduševljen novom perspektivom da optičarka Ula Fasbender prije tri godine nije bila tako uporna. Ova optičarka je 2016. godine počela borbu s njemačkom birokratijom kako bi postigla da jedan drugi Sirijac dobije dozvolu za učenje zanata u njenoj radnji.

Dugogodišnja borba je završila u njenu korist. Ova optičarska radnja je u proteklih 12 godina obučila 21 djevojku i mladića, a prošle godine je od Zanatske komore u Kelnu dobila nagradu za visok socijalni angažman. Nagrada za izuzetnu podršku mladim ljudima ove godine je stigla i od Savezne kancelarije za zapošljavanje.

"Kada sam prije nekoliko nedjelja primila nagradu, ispričala sam sve kako je to išlo od 2016. godine. I predstavnici Savezne agencije za rad su se tada sjetili: 'Ah da, to ste bili Vi'", priča ona.

Angažman Ule Fasbender s mladim Sirijcima nije beskoristan.

"Ovdje u Bad Godesbergu imamo puno sugrađana arapskog porijetla. Oni sada imaju osobu s kojom mogu razgovarati. Na taj način i ja dobijam mušterije", ističe Fasbenderova.

Žali se da je na njemačkom tržištu rada postalo vrlo teško uvjeriti mlade da se odluče za optičarski zanat.

"Mjesecima tražimo kvalifikovane radnike i osobe koje su zainteresovane za učenje zanata. Možda se mnogi plaše radnog vremena jer radimo i subotom", kaže Ula.

Mahmudu Al Homsiju to nije problem.

"Kao pomoćni radnik sam radio u bratovoj stolarskoj radnji. Odatle nosim puno toga što je vezano za zanat", objašnjava Al Homsi.

Međutim, osim tačnosti i pouzdanosti, što mu je potrebno da u Njemačkoj stane na svoje noge, neophodan je i njemački jezik. Al Homsi je položio test jezika, nivo C1. To je peti stepen, od ukupno šest. To mu nije dovoljno. I dalje marljivo uči njemački jezik.

"Moraš savladati njemački jezik. To je ono na čemu padaju mnoge izbjeglice. Ali, jezik je ovdje ključ za sve", ističe ovaj Sirijac.

Biznis.ba / DW