Ruska ekonomija, koja je u teškoj situaciji, nije se oporavila čak ni nakon što su rastuće cijene nafte tokom rata na Bliskom istoku povećale prihode Kremlja, izjavio je šef švedske vojne obavještajno-sigurnosne službe.
Thomas Nilsson, šef švedske Vojne obavještajno-sigurnosne službe, rekao je za Financial Times da bi Rusiji bilo potrebno da cijene sirove nafte Ural, njene glavne mješavine, ostanu iznad 100 dolara po barelu godinu dana kako bi zatvorila budžetski deficit, a znatno duže da bi stabilizovala druge ekonomske probleme.
Vladimir Putin je priznao da ruska ekonomija posluje ispod očekivanja i upozorio da bi rast prihoda od nafte usljed globalnih dešavanja mogao biti kratkotrajan.
Nilsson je rekao da Rusija i dalje ima sistemski problem i da ratna proizvodnja nije održiv model rasta jer se materijal uništava na bojištu.
Problemi i u odbrambenom sektoru
Ekonomski problemi proširili su se i na odbrambeni sektor, koji nosi glavni dio rasta dok civilna privreda stagnira, prenosi SEEBiz.
Moskva preusmjerava sredstva u oblasti poput dronova i oružja dugog dometa, ali ostatak vojno-industrijskog kompleksa opterećen je korupcijom, gubicima i zavisnošću od državnih banaka.
Švedska obavještajna procjena navodi da Rusija manipuliše podacima kako bi prikazala stabilniju ekonomsku sliku nego što ona zaista jeste.
Zvanični podaci već pokazuju pad BDP-a i slabiju industrijsku proizvodnju.
Inflacija i budžetski deficit
Nilsson tvrdi da je stvarna inflacija viša od zvaničnih podataka i da se kreće bliže 15% nego 5,86%.
Također se procjenjuje da Rusija podcjenjuje budžetski deficit za oko 30 milijardi dolara.
„Ruska ekonomija živi na posuđeno vrijeme“, navodi se u izvještaju.
Ratni ciljevi
Prema švedskoj procjeni, strateški ciljevi Moskve se ne mijenjaju, ali ekonomski pritisak utiče na tempo i kapacitete njihove realizacije.
Velika promjena na vrhu: Radnici iz BiH prvi put nisu najbrojniji u Hrvatskoj
