Taj narativ, podržan od strane drugih velikih zemalja proizvođača nafte, bacit će svjetlo na međunarodne podjele na samitu oko najboljeg načina za borbu protiv globalnog zagrijavanja: zemlje su podijeljene oko toga da li da daju prioritet postepenom ukidanju uglja i nafte i plina ili da povećaju tehnologije poput hvatanja ugljika kako bi se uklonio njihov uticaj na klimu, piše Reuters.
Godišnji samit Ujedinjenih nacija od 30. novembra do 12. decembra održava se jer je svijet spreman da sruši još jedan rekord za najtopliju 2023. godinu, a kako novi izvještaji potvrđuju da trenutna obećanja zemalja o klimatskim promjenama nisu dovoljna da izbjegnu najgore posljedice globalnog zagrevanja.
Među ključnim odlukama koje nacije moraju donijeti u Dubaiju, blistavom gradu visoke tehnologije u zemlji prepunoj petrodolara, biti će da li da se slože, po prvi put, da postepeno “ukidaju” globalnu potrošnju fosilnih goriva i zamjenjuju ih izvorima poput sunca, vjetra i drugih.
Podvlačeći raskol, Međunarodna agencija za energetiku, zapadni energetski čuvar, objavila je izvještaj uoči konferencije u kojem je definirana njena pozicija. Ideju o raširenom hvatanju ugljika nazvao je “iluzijom” i rekao da industrija fosilnih goriva mora odlučiti između produbljivanja klimatske krize ili prelaska na čistu energiju.
Taj izvještaj izazvao je ljutiti odgovor OPEC-a, koji je optužio IEA da kleveta proizvođače nafte.
“Ovo predstavlja izuzetno usko uokvirivanje izazova koji su pred nama i možda svrsishodno umanjuje pitanja kao što su energetska sigurnost, pristup energiji i pristupačnost energije”, navodi se u saopćenju OPEC-a.
Emisije stakleničkih plinova iz sagorijevanja fosilnih goriva najveći su uzrok klimatskih promjena.
Sve će oči biti uprte u novog predsjednika COP-a, Sultana al-Jabera, čiji je svakodnevni posao izvršnog direktora UAE nacionalne naftne kompanije ADNOC doveo do pitanja da li može biti pošten posrednik u klimatskom sporazumu.
Ta zabrinutost je dodatno pojačana u ponedjeljak nakon što je BBC objavio izvještaj zasnovan na dokumentima koji su procurili u kojima se navodi da Jaber planira razgovarati o potencijalnim plinskim i drugim komercijalnim sporazumima s više od deset vlada uoči samita.
Portparol COP28 rekao je Reutersu da su dokumenti “netačni”.
“Imamo svijet koji ima više fosilnih goriva nego ikad”, rekla je Ani Dasgupta, predsjednica Svjetskog instituta za resurse, nevladine organizacije za klimu. “Ono što bismo trebali tražiti je posvećenost stvarnom smanjenju fosilnih goriva.”
Jaber je rekao da je postepeno smanjenje fosilnih goriva “neizbežno”, ali i tvrdi da naftna industrija mora biti uključena u borbu protiv klimatskih promjena. On je prikupljao podršku kompanija za obećanja COP28 usmjerena na smanjenje emisija iz naftnih i plinskih operacija.
Ovogodišnje okupljanje od 70.000 registrovanih učesnika imat će više dojam sajma nego prethodne COP, a organizatori očekuju rekordnih 70.000 ljudi – uključujući najveće učešće poslovnih subjekata na bilo kojem klimatskom samitu UN do sada.
Visoke ličnosti poput indijskog premijera Narendre Modija i britanskog kralja Charlesa također su potvrdile da će prisustvovati COP-u, iako američki predsjednik Joe Biden, koji je forsirao politiku dekarbonizacije američke ekonomije do sredine stoljeća, neće.
Veliki posao za zemlje na COP28 će biti da procijene koliko su daleko od ispunjenja obećanja o ograničavanju globalnog zagrijavanja na 1,5 C iznad predindustrijskog vremena.
Ovaj proces, poznat kao “globalni pregled”, trebao bi rezultirati planom na visokom nivou koji govori zemljama šta da urade kako bi postigli taj cilj. Tada će na vladama biti da taj globalni plan pretvore u nacionalne politike i ciljeve, koje će morati podnijeti UN-u 2025.
Uoči konferencije, Evropska unija, SAD i UAE okupili su podršku za sporazum o utrostručenju globalne obnovljive energije instalirane do 2030. Preko 100 zemalja podržalo je ovaj sporazum, rekli su zvaničnici Reutersu, ali zemlje uključujući Kinu i Indiju još nisu u potpunosti ukrcan.
Američki zvaničnici i drugi se nadaju da bi nedavni sporazum o klimi između SAD-a i Kine također mogao postaviti pozitivan ton za razgovore. U tom sporazumu, dva najveća svjetska emitera stakleničkih plinova dogovorila su se da će povećati obnovljivu energiju i “ubrzati zamjenu za proizvodnju uglja, nafte i plina”.
Iako taj dogovor nije uključivao “fazno smanjenje” uglja, visoki američki dužnosnik je rekao da očekuje novu jezičku “izmišljotinu” koja će postići ovaj cilj. Američko-kineski sporazum pozivao se na njih da “ubrzaju zamjenu za proizvodnju uglja, nafte i plina” što bi dovelo do “značajnog” smanjenja emisija u energetskom sektoru.
Drugi ključni zadatak konferencije je pokretanje prvog u svijetu fonda za klimatske štete, posvećen pomoći zemljama koje su već pretrpjele nepopravljivu štetu od uticaja klimatskih promjena kao što su suša, poplave i porast nivoa mora.
Predstavnici razvijenih zemalja i zemalja u razvoju postigli su probni sporazum o njegovom dizajnu. Sve zemlje će preispitati taj dogovor, a neke bi mogle imati prigovore. Taj dogovor nije konačan dok ga zemlje na COP28 ne odobre.
Gayane Gabrielyan, pregovarač Jermenije o fondu, rekla je za Reuters da je ključno da se sporazum o fondu za “gubitak i štetu” odobri sada, uoči izbora sljedeće godine u zemljama poput SAD-a koji bi mogli srušiti politički konsenzus.
Još jedan test je da li bogate zemlje najavljuju novac za fond na COP28 – u iznosu od stotina miliona dolara. EU i SAD su već rekle da će doprinijeti i vrše pritisak na zemlje poput Kine i UAE da slijede.
“Govoreći iz prethodnog iskustva, nažalost većina globalnih sporazuma, većina globalnih obećanja vezanih za klimu ostala je neispunjena”, rekao je Najib Ahmed, nacionalni konsultant u somalijskom ministarstvu klime.
“Ali opet, ne možemo izgubiti nadu.”
(Biznis.ba)
