Sukob zemalja članica o pravilima potrošnje Evropske unije

Nedavne krize potaknule su čak i štedljive zemlje poput Njemačke ili Nizozemske da preuzmu velike količine javnog duga, što je dovelo do otvaranja poziva na reforme.

Stroga pravila Evropske unije o dugu i deficitu, poznata kao Pakt o stabilnosti i rastu, privremeno su suspendirana zbog pandemije Covid-19, a ta je suspenzija produžavana zbog vrtoglavo visokih cijena energije, što je jedna od posljedica ruskog rata protiv Ukrajine.

Prethodna pravila trebala bi se ponovno primjenjivati od 2024. godine. Međutim, Evropska komisija je predložila da se visoko zaduženim evropskim državama omogući veću fleksibilnost u smanjenju dugova i deficita.

- Istovremeno osiguravamo jednako postupanje i razmatranje situacija u pojedinim zemljama - kazao je komesar Evropske unije za ekonomiju Paolo Gentiloni na konferenciji za novinare krajem aprila.

Prema trenutnim pravilima potrošnje Evropske unije, javni deficiti država članica ne smiju premašiti tri posto njihovog bruto domaćeg proizvoda, a dug bi trebao ostati ispod 60 posto but domaćeg proizvoda (BDP). Prema tim pravilima, države moraju vratiti pet posto godišnje duga koji prelazi granicu od 60 posto.

Za visoko zadužene zemlje to je poražavajuće za rast. Pravila potiču iz 1990-ih i često su se zanemarivala čak i prije pandemije koronavirusa. Također ih je prije toga trebalo reformirati.

Aktuelni prijedlog reforme zadržava prethodni cilj ograničenja duga, ali bit će više fleksibilnosti kroz planove za smanjenje duga za pojedine zemlje. Stavovi o pravilima duga i novim prijedlozima vrlo su različiti u pojedinim državama Evropske unije.

"Štedljive" sjeverne zemlje, uključujući Njemačku, žele da pravila ostanu stroga, dok države s juga, poput Italije, kažu da ograničavaju njihovu sposobnost ulaganja. Dugovi zemalja članica Evropske unije naglo su porasli u posljednjih 15 godina. EU namjerava sklopiti sporazum do kraja ove godine.

Berlin poziva na obavezujuće ciljeve

Njemačka, nepokolebljivi branilac fiskalne discipline, strahuje da će reforma previše ublažiti budžetska ograničenja Evropske unije i potkopati pravedan pristup unutar bloka. Njemački ministar finansija Christian Lindner ranije je kritizirao promjene.

- Njemačka ne može prihvatiti prijedloge koji predstavljaju slabljenje Pakta za stabilnost i rast - rekao je on, dodajući da su potrebna "značajna prilagođavanja".

Zvaničnik Evropske komisije kritizirao je Lindnerove primjedbe jer smatra da su zastarjele. Pozivajući se na reformu fiskalnih pravila Evropske unije, potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis je kazao da "živimo u sasvim drugačijem svijetu nego prije 30 godina. Različiti izazovi, različiti prioriteti". Nova pravila bi morala odražavati ove promjene, dodao je.

Francuska i Njemačka imaju različite stavove

Čini se da je Komisija također pokušala udovoljiti Njemačkoj prijedlogom u kojem se kaže da zemlje članice moraju smanjiti svoj deficit za 0,5 posto godišnje ako premašuje tri posto BDP-a. No, Francuska nije bila zadovoljna promjenom. Dug zemlje iznosi oko 110 posto BDP-a.

- Određeni dijelovi su protiv duha reforme... Protivimo se jedinstvenim automatskim pravilima za smanjenje deficita i duga - rekao je krajem aprila francuski ministar finansija Bruno Le Maire.

Kompromisi koje je predložila Komisija i dalje predviđaju "opću klauzulu o izlasku" u slučaju teške ekonomske krize.

Većina pozdravlja pristup prilagođen specifičnoj zemlji

Belgijski ministar finansija Vincent Van Peteghem izuzetno je zadovoljan prijedlogom, posebno pristupom koji je prilagođen specifičnoj zemlji. On je rekao da je smanjenje duga uz fokusiranje na investicije i reforme od suštinskog značaja. Sadašnja belgijska vlada želi smanjiti deficit na 2,9 posto do 2026. godine. Cilj joj je smanjiti deficit za 0,8 posto godišnje između 2024. i 2026. godine.

Ministrica finansija Nizozemske Sigrid Kaag rekla je da je njena zemlja "prilično oduševljena" planovima, ali je naglasila važnost "vjerodostojnog smanjenja duga" i nadzora. "Đavo je uvijek u detaljima", dodala je ona.

Španska ministrica finansija Nadia Calviño, koja će nadgledati pregovore u drugoj polovini godine, rekla je da će učiniti "sve što je moguće" da se odobre nova fiskalna pravila ove godine. Španija će preuzeti predsjedavanje Evropskom unijom u drugoj polovini 2023. godine te je pozdravila specifični pristup za svaku pojedinačnu zemlju u prijedlogu Komisije.

U međuvremenu, Brisel i Madrid se ne slažu oko prognoza španskog deficita. Španska vlada je izračunala da će 2024. godine smanjiti svoj deficit na tri posto, kako to zahtijevaju fiskalna pravila EU koja će se ponovo primjenjivati od sljedeće godine. Komisija je, međutim, procijenila da će španski javni deficit porasti na 3,3 posto 2024. godine.

Italijanski ministar ekonomije Giancarlo Giorgetti pozdravio je prijedlog zakonodavne reforme kao "korak naprijed" koji bi spriječio vraćanje na stari pakt. Giorgetti, međutim, nije krio razočarenje zbog neuspjeha takozvanog 'zlatnog pravila', koje bi omogućilo da strateška ulaganja ne ulaze u deficit.

- Bili smo čvrsti u zahtjevu da se isključe investicioni rashodi, uključujući one tipične za Digitalni i Green Deal NRP (Nacionalni plan oporavka), iz obračuna ciljnih rashoda prema kojima se mjeri usklađenost s parametrima. Napominjemo da to trenutno nije slučaj - rekao je on.

Na osnovu nekih tehničkih simulacija koje su se pojavile u Briselu, prilagođavanje italijanske prihodovne i rashodovne strane moglo bi dovesti do smanjenja strukturnog deficita za 0,85 posto godišnje u slučaju četverogodišnjeg plana i u prosjeku za 0,45 posto unutar sedmogodišnjeg plana.

Istovremeno, Italija je jedina zemlja koja nije ratificirala Evropski mehanizam za stabilnost (ESM) i ima za cilj da ratifikaciju poveže sa ishodom pregovora o Paktu za stabilnost i rast.

- Ako sve počnete da povezujete sa svime, postaje teže postići neki napredak - upozorio je komesar Valdis Dombrovskis.

Rumunski ministar finansija Adrian Câciu tvrdi da bi set mjera trebao uspostaviti ravnotežu između "održivosti (zdrave javne finansije) i inkluzivnog i održivog ekonomskog rasta (potrebe za reformama i investicijama)".

On je dodao da bi novi okvir trebao stvoriti dovoljne uvjete za podsticanje ulaganja u zemlje članice sa ekonomskim poteškoćama ili nesigurnim fiskalnim prostorom.

Trenutno, dug Italije iznosi 144,4 posto BDP-a, dok se očekuje da će Belgija do kraja ove godine imati teret duga od 106 posto - znatno iznad uspostavljenog limita Evropske unije.

Metodologija teža prema manjim državama

Slovenija se, pak, boji da je teško doći do zajedničke metodologije za mjerenje nivoa duga zbog velikih razlika među članicama. "Kada je ovo u pitanju, osnovni prijedlog Komisije nije nam baš po volji", rekao je ministar finansija Republike Slovenije Klemen Boštjančič u Briselu 16. maja.

Međutim, zemlja je pozdravila pristup prijedloga da se fokusira na praćenje kretanja duga, a ne na strukturne deficite, najviše zbog toga jer je bilo vrlo teško izračunati i rezultati su također mogli jako varirati, ovisno o metodologiji, rekao je ministar. Glavna zabrinutost Slovenije je da bi Komisija, što se tiče metodologije, mogla biti stroža prema malim članicama.

Hrvatski ministar finansija Marko Primorac rekao je da je njegova zemlja zadovoljna važećim pravilima i podržava novi prijedlog usmjeren na povećanje održivosti javnog duga i davanje veće autonomije državama članicama u vođenju fiskalnih politika, ali smatra da je predloženi model analize održivosti neprihvatljiv jer bi uvrstio Hrvatsku među rizične zemlje.

- I sadašnji sistem smatramo apsolutno prihvatljivim. Ne kršimo postojeća pravila, ali u potpunosti podržavamo svako poboljšanje kako bi se povećala transparentnost i jednostavnost primjene metodologije - naveo je Primorac nakon sastanka ministara finansija Evropske unije.

Prema Primorcu, analiza održivosti duga je vrlo složen model koji se temelji na nizu pretpostavki koje, kada se ugrade u model, svrstavaju Hrvatsku u visokorizičnu državu o pitanju visine javnog duga.

S obzirom na fiskalnu situaciju u Hrvatskoj, kazao je, ova se klasifikacija ne odnosi na njih. Istaknuo je i da nema razloga svrstavati Hrvatsku u visokorizične zemlje kada je u pitanju održivost javnog duga s obzirom na vrlo dobre fiskalne rezultate.

Bugarska se namjerava pridružiti eurozoni

Bugarska se i dalje nada da će se pridružiti eurozoni do 2025. godine i ostati ispod praga deficita od tri posto. Godine 2022. dug Bugarske iznosio je 22,9 posto BDP-a, prema preliminarnim podacima koje je krajem aprila objavio Nacionalni institut za statistiku.

Bivši potpredsjednik Vlade Bugarske Nikolay Vassilev rekao je da će se morati napraviti mjere vezane uz rashodnu stranu nacrta budžeta kako bi se ostvario niži deficit. Fiskalna rezerva na dan 31. marta iznosila je protuvrijednost većoj od šest milijardi eura.

ECB i MMF

Evropska centralna banka (ECB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) pozdravili su prijedloge Evropske unije za preispitivanje svojih fiskalnih pravila kako bi se potaknuo rast, ali je MMF pozvao na uvođenje dodatnih mjera.

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde izjavila je 26. aprila da banka cijeni napore Komisije da postigne kompromis sa državama članicama jer već postoji bojazan da to neće biti moguće ostvariti s obzirom na primjedbe na dokumente. Lagarde je također ukazala na razlike i neslaganja među zemljama jer se suočavaju s različitim izazovima.

Sljedeći koraci

Evropska unija bi mogla reformirati pakt do kraja godine. Niko se ne želi vratiti na staro upravljanje i niko ne želi tržištima poslati poruku nesigurnosti u vezi s pravilima Evropske unije. Prvi službeni okrugli stol o paktu očekuje se na sastanku Ecofina koji je planiran za sredinu juna.

(Sadržaj teksta se temelji na izvještajima novinskih agencija koje su dio Evropske Redakcije (European Newsroom - ENR) zajedničkog projekta 18 evropskih novinskih agencija, među kojima je i Federalna novinska agencija (FENA) kao jedina agencija iz Bosne i Hercegovine.)

Biznis.ba