Predsjednik SAD-a Donald Trump želi da obnovi jedno od ključnih predizbornih obećanja: jednogodišnje ograničenje kamatnih stopa na kreditne kartice na maksimalno 10%.
Prema procjenama istraživača, takva mjera bi Amerikancima mogla donijeti uštede od oko 100 milijardi dolara godišnje, ali je odmah izazvala snažan otpor bankarskog i finansijskog sektora – iako je taj sektor bio među izdašnim donatorima Trampove kampanje 2024, ocjenjuje PBS.
Trump nije precizirao da li bi se ograničenje uvelo izvršnom uredbom ili kroz zakon, ali je republikanski senator koji je razgovarao s predsjednikom potvrdio da će raditi na zakonskom rješenju uz Trampovu „punu podršku“. Predsjednik je naveo da bi mjera trebalo da stupi na snagu 20. januara, godinu dana nakon njegovog povratka na funkciju.
„Više nećemo dozvoliti da američka javnost bude derana od strane kompanija za kreditne kartice koje naplaćuju kamate od 20 do 30%“, poručio je Tramp na platformi Truth Social.
Koliki je potencijalni efekat?
U SAD-u je 195 miliona ljudi imalo kreditne kartice tokom 2024. Na ime kamata naplaćeno je 160 milijardi dolara, prema podacima Consumer Financial Protection Bureau.
Ukupan dug po kreditnim karticama dostigao je 1,23 biliona dolara, navodi New York Federal Reserve. Prosječne kamate iznose 19,65% do 21,5%, prema Federal Reserve – blago niže nego ranije, ali blizu istorijskih maksimuma od sredine 1990-ih.
Istraživači koji su analizirali Trampovo obećanje zaključili su da bi industrija kreditnih kartica pretrpjela snažan udar, ali bi i dalje ostala profitabilna. Najvjerovatnije posljedice bile bi smanjenje nagradnih programa i pogodnosti (cashback, milje, bonusi).
Snažan otpor banaka
Otpor se očekuje i sa Wall Streeta i iz same industrije kreditnih kartica. Banke tvrde da bi plafon najviše pogodio siromašnije i rizičnije klijente, jer bi banke smanjile ili ukinule kreditne linije, gurajući ih ka skupljim alternativama poput „payday“ kredita ili zalagaonica.
U zajedničkoj izjavi, American Bankers Association i partnerske organizacije poručile su da bi mjera „gurnula potrošače ka manje regulisanim i skupljim proizvodima“.
Bankarski lobi podsjeća i na prethodne primjere: kada je Kongres ograničio naknade koje trgovci plaćaju bankama za debitne kartice, banke su ukinule sve nagrade. Tek nedavno su se neke pogodnosti vratile – poput debitne kartice United Airlines koja nudi milje.
Paradoks Trumpove administracije
Do sada je republikanska administracija važila za izrazito naklonjenu kreditnoj industriji. Capital One je bez većeg otpora Bijele kuće zaključio spajanje sa Discover Financial početkom 2025, čime je nastala najveća kompanija za kreditne kartice u SAD-u. U isto vrijeme, CFPB je praktično paralizovan otkako je Trump stupio na dužnost.
Ima li presedana?
SAD već poznaje kamatne limite: Military Lending Act ograničava kamate za aktivna vojna lica na 36%, regulator kreditnih unija ograničava kamate na 18% dok zagovornici plafona od 10% ističu da banke već ostvaruju značajne prihode od naknada trgovcima, te da bi uz niže kamate i dalje bile profitabilne.
„Plafon od 10% uštedio bi Amerikancima 100 milijardi dolara godišnje bez masovnog zatvaranja računa“, tvrdi Brian Shearer iz Vanderbilt Policy Accelerator, autor analize o efektima Trampovog prijedloga.
Rizici i politička matematika
Ipak, istorija upozorava na rizike: u saveznoj državi Arkansas, gdje je kamatni plafon 17%, siromašniji i rizičniji klijenti su u velikoj mjeri isključeni iz potrošačkog kreditiranja. Prema Shearerovoj studiji, limit od 10% bi vjerovatno smanjio kreditiranje za klijente sa kreditnim skorom ispod 600.
Na Kapitolu se već formira neobična koalicija. Senatori Bernie Sanders i Josh Hawley predložili su zakon koji bi pet godina ograničio kamate na 10%. Slične prijedloge dali su i poslanici Alexandria Ocasio-Cortez i Anna Paulina Luna – iako dolaze iz suprotnih političkih tabora.
Bijela kuća za sada ne odgovara na pitanja kako bi se plafon uveo niti da li su banke uključene u razgovore.
