Uz platu i dodatnih 450 eura, svi žele "mini-job"

Skoro svaki četvrti "zaposleni" u Njemačkoj zapravo ima takozvani mini-džob - radi kao ispomoć i zarađuje najviše 450 eura mjesečno.

Socijaldemokrate se zalažu za dalje podizanje minimalne satnice, ali nailaze na otpore.

Prema navodima Savezne vlade je krajem marta u Njemačkoj 32,7 miliona ljudi imalo zaposlenje koje podrazumijeva plaćanje doprinosa i osiguranja. No od toga broja čak 7,6 miliona ljudi (23,2 odsto) imalo je takozvani mini-džob na kojem zarađuju do 450 eura mjesečno i zbog tako niske zarade ne plaća porez. Tako se udio poslova koji su zapravo ispomoć tokom posljednjih 15 godina povećao za čak 35 odsto.

No prema zvaničnoj statistici se ti ljudi koji rade najviše pedesetak sati mjesečno te zarađuju nedovoljno za život vode kao – zaposleni. Tu tendenciju kritikuje njemačka Ljevica koja je i dobila ove podatke na osnovu parlamentarnog upita Vladi.

„Broj mini-poslova raste i oni zamjenjuju redovno zaposlenje“, kaže Suzane Feršl, poslanica Ljevice. Kako su tako niska primanja oslobođena poreza, ona smatra da država na ovaj način subvencioniše preduzeća koja kroz niski obim zaposlenja umanjuju svoje troškove.

Svađa oko minimalca

Čak 8,5 odsto regularno zaposlenih prinuđeno je da dodatno zarađuje kroz mini-posao (ukupno 2,8 miliona ljudi), slijedi dalje iz odgovora na upit Ljevice. Ti podaci dolaze u javnost nakon što je prošle srijede objavljeno da je petina stanovnika Njemačke u riziku od siromaštva, prevashodno zbog rastućih troškova života koje ne prati rast zarada.

Od početka 2015. u Njemačkoj po prvi put važi minimalna satnica koja trenutno iznosi 8,84 eura bruto. Socijaldemokrate koje su na tome insistirale sada su sa Demohrišćanima u Vladi dogovorile da se taj iznos u dva navrata poveća na 9,35 eura do 2020. godine.

„Minimalna plata mora i poslije 2020. brzo da raste“, rekao je ministar rada Hubertus Hajl (SPD). Njegova stranka se sve glasnije zalaže da satnica bude najmanje 12 eura, ali tu nailazi na otpore koalicionih partnera.

Hajl je poručio zaposlenima da će se i narednih godina pojačati trend prekvalifikacije radne snage. Prema procjenama Ministarstva rada, u narednih sedam godina će tehnički napredak učiniti oko 1,3 miliona radnih mjesta izlišnim, ali će nastati potreba za 2,1 miliona drugih radnih mjesta. „Neće nama manjkati posla, ali to će biti drugačiji posao.“

Ukupni rast lijevih snaga

Inače, pored Socijaldemokrata i Ljevice, i stranka Zelenih se zalaže za značajnije povećanje minimalne satnice. Posljednje ispitivanje javnog mnjenja objavljeno u subotu Zelene vidi na rekordna 24 odsto, ali bilježi dalji sunovrat SPD (13 odsto).

Uz Ljevicu (9 odsto), potencijalni lijevi blok ipak je znatno jači od zbira Demohrišćana (27) i Liberala (9) koji se tradicionalno protive zakonskom propisivanju minimalne zarade. Desničarska Alternativa za Njemačku je na 13 odsto.

Biznis.ba / DW