Većina Nijemaca spremna da promijeni posao

Sve više zaposlenih u Njemačkoj, prema rezultatima ankete, razmišlja o promjeni posla ili je zainteresovano za promjenu. Zbog toga tržište rada ponovo postaje dinamično.

Spremnost zaposlenih u Njemačkoj za promjenu posla, prema rezultatima provedenog ispitivanja, značajno je porasla tokom posljednjih godina. 63 posto njih je bilo zainteresovano za promjenu posla ili poslodavca. Ovo proizilazi iz ankete koju je objavila konsultantska i revizorska kompanija Ernst & Young (EY). Samo šest posto ispitanih aktivno traži novi posao, a 20 posto povremeno. Međutim, 37 posto ispitanih ne bi propustilo tu priliku kada bi im se ukazala.

Ostalih 37 posto uopšte ne razmišlja o promjeni radnog mjesta. To je manje nego ikad od početka provođenja ovog istraživanja 2015. godine. Poređenja radi: prije dvije godine promjena posla nije dolazila u obzir za više od polovine ispitanika. U 2017. godini taj udio je iznosio čak 82 posto. EY ova istraživanja inače provodi svake dvije godine.

Mladi žele veće plate

Istraživanje EY-a nije postavilo pitanje zašto je toliko zaposlenih zainteresovano za promjenu posla. Međutim, tri od četiri zaposlena su već promijenila posao u prošlosti. Najčešći razlozi, koje su naveli, su preniska plata (34 posto), ponašanje rukovodstva (29 posto) i loša korporativna kultura (23 posto).

Tokom korone i energetske krize zabilježeno je manje promjena poslaFoto: Patrick Pleul/dpa/picture alliance
Postoje i jasne razlike između starosnih grupa po ovim pitanjima: Iznad svega, plata i ponašanje rukovodstva igraju veću ulogu za mlađe ljude. 32,4 posto ispitanih u dobi od 21 do 35 godina izjavilo je da je barem jednom u relativno kratkom profesionalnom životu dalo otkaz zbog nezadovoljstva ponašanjem svog pretpostavljenog. Među osobama u starosnoj dobi od 51 do 65 godina bilo ih je 27,8 posto, što je pak manje - iako su predstavnici ove grupe mnogo više vremena proveli u radnom odnosu.

Plata je kod promjene posla igrala bitnu ulogu za 41,4 posto mladih. Kao razlog navelo ju je 37 posto zaposlenih srednjih godina, a u grupi najstarijih samo 26 posto.

"Najveći nedostatak radne snage od ekonomskog čuda”

Stručnjak sa IAB-a Weber ne smatra da je to posebnost mlađe generacije. "Kada su stariji od 50 godina bili mladi i u godinama u kojima ste fleksibilni i često radite nešto novo, tržište rada u Njemačkoj je bilo jako loše." U tom okruženju se nije špekulisalo o poboljšanjima, već su ljudi bili sretni ako su mogli zadržati svoj posao.

U međuvremenu pak postoji najveći nedostatak radne snage od ekonomskog čuda. "Dakle, sada se nakon korone susreću veoma snažno tržište rada i fleksibilniji uslovi rada, idući u korist onih koji se tek pojavljuju na tom tržištu."

Stvarna promjena posla nije tako jednostavna

Međutim, od načelne spremnosti do stvarne promjene posla potrebno je još nekoliko međukoraka. Prema riječima stručnjaka za tržište rada Enza Webera iz Instituta za istraživanje tržište rada i zanimanja (IAB), stajališta o tim namjerama iznesena u anketama se moraju posmatrati s oprezom: „Do stvarne promjene posla je potrebno uraditi još neke stvari." Prvo se mora aplicirati za posao. "I nakon toga se postavlja pitanje: da li će se stvarno promijeniti posao? Ili je to samo izviđanje situacije, pri čemu se posao mijenja samo kada je to zaista brilijantno radno mjesto?"

To se pokazalo i u još jednom aspektu iz ankete: samo 19 posto ispitanih sebe zaista za pet godina vidi kod nekog novog poslodavca. S druge strane, 59 posto njih polazi od toga da će do tada i dalje raditi u istoj kompaniji - bilo na istoj ili na boljoj poziciji.

Prema Weberu, tokom korone i energetske krize zabilježeno je manje promjena posla, ali trend se mijenja: „IAB-Linkedin radar o promjenama radnog mjesta i poslodavca pokazuje da se broj prijava za novi posao u različitim branšama trenutno povećava. Na tržištu rada ponovo dolazi do veće dinamike." Međutim, do sada je to više bio oporavak nakon kriza tokom kojih su se mnogi zaposleni oslanjali na sigurnost.

Skoro svi traže stručnu radnu radnu snagu

Prema riječima direktora za rad u EY-u Jan-Rainera Hinza, ovo je teška situacija, posebno za kompanije: talenti i stručnjaci koji su očigledno sve spremniji na promjene moraju se zadržati. Istovremeno, kompanije moraju uvjeriti nove zaposlenike u vlastite prednosti. Stoga, pored plate, ne smiju se zanemariti ni način rukovođenja, korporativna kultura i odnos sa kolegicama i kolegama.

IAB očekuje da će njemačko tržište rada do 2035. ostati bez oko sedam miliona radnika - ako se ne preduzmu kontramjere. Razlog za to je prije svega to da baby-boom generacija (oni rođeni u prve dvije decenije nakon Drugog svjetskog rata)postepeno napušta poslovni svijet.

"Da bismo zaustavili ovaj razvoj, sve poluge moraju biti pokrenute. Trenutno postoji previše neiskorištenog potencijala", kaže Weber. Važno je, na primjer, zadržati starije ljude na poslu, ojačati profesionalni razvoj žena, privući i bolje integrisati useljenike i smanjiti nezaposlenost.

(Biznis.ba)