Cijena zlata dostigla je novi historijski rekord od 3.636 dolara po unci, podstaknuta očekivanjima da će američki Fed smanjiti kamatne stope, slabljenjem dolara i rastućim strahom od inflacije i stagflacije u SAD-u.
Cijena zlata probila je granicu od 3.600 dolara po unci u ponedjeljak, dostigavši novi historijski maksimum, dok investitori očekuju smanjenje kamatnih stopa u SAD-u i istovremeno izražavaju zabrinutost zbog nezavisnosti američke centralne banke.
Vrijednost zlata skočila je 9 posto u protekle tri sedmice i čak 37 posto od početka godine. Razlog leži u rastu zabrinutosti zbog inflacije u SAD-u i rastućeg javnog duga, što je umanjilo atraktivnost dolara kao sigurnog utočišta.
Zlato je u ponedjeljak dostiglo 3.636 dolara po unci, manje od sedam dana nakon što je prvi put probilo granicu od 3.500 dolara. Veliki podsticaj došao je nakon slabijih od očekivanih podataka o tržištu rada u SAD-u objavljenih prošlog petka.
Ti podaci uvjerili su tržišta da će Federalne rezerve sljedeće sedmice gotovo sigurno smanjiti kamatnu stopu za najmanje četvrtinu procentnog poena, dok dio investitora već računa i na rez od pola procenta.
„Očekivanja o smanjenju kamatnih stopa dodatno jačaju status zlata kao zaštite od inflacije“, poručio je Chris Turner, globalni šef tržišnih istraživanja u ING-u. „Realne kamatne stope ponovo prijete da postanu negativne, a zlato će u tom scenariju dominirati.“
Niže kamatne stope podstiču rast cijene zlata, jer investitori, suočeni s manjim prinosom na obveznice, traže sigurnije alternative. Strahovi od stagflacije — visoke inflacije uz istovremeni pad privrednog rasta — dodatno su povećali privlačnost zlata, naročito kako počinju da se osjećaju posljedice tarifa koje sprovodi predsjednik SAD-a Donald Tramp.
Pad vrijednosti dolara takođe je dao zamah zlatu. Američka valuta oslabila je 10 odsto u 2025. godini u odnosu na korpu drugih valuta, što zlato čini jeftinijim za kupovinu u inostranstvu, prenosi Investitor me.
„Nije slučajnost što imamo najslabiju prvu polovinu godine za dolar u posljednjih 50 godina, i istovremeno najjači period za zlato u gotovo istom vremenskom rasponu“, kazala je Maya Bhandari iz kompanije Neuberger Berman.
Globalni investitori takođe traže zaštitu od prodaje državnih obveznica, pa zlato postaje privlačniji diversifikator portfelja od obveznica.
Dodatnu neizvjesnost izazvala je Trampova inicijativa da smijeni guvernerku Fed-a Lisu Cook, koja je trenutno na sudu. Pokušaji Bijele kuće da utiče na odluke najvažnije centralne banke svijeta probudili su strahove od daljeg rasta inflacije, što je navelo investitore da dodatno ulože u zlato.
Ove godine centralne banke nastavile su rekordne kupovine zlata, koje je lani prvi put prestiglo imovinu u eurima po udjelu u njihovim rezervama.
Atakan Bakiskan, ekonomista banke Berenberg, procjenjuje da će cijena zlata nastaviti da raste, jer se očekuje da će dio stranih investitora preusmjeriti kapital sa američkih obveznica ka zlatu, zbog gubitka povjerenja u američku ekonomiju i dolar.
Dodatnu potvrdu dao je i potez Bijele kuće tokom vikenda — uvođenje novih carinskih pravila kojima se zlatne poluge izuzimaju od uvoznih tarifa. To je okončalo višesedmičnu konfuziju na tržištu plemenitih metala, nakon što su američki carinici u augustu zlato proglasili predmetom carina, što je privremeno uzdrmalo tržište i zaustavilo isporuke u SAD.
Fondacija budućnosti u BiH deset godina uspješno gradi nove generacije lidera
Bihaćki aerodrom dobio zeleno svjetlo za početak gradnje
