EK je objavio da bi od početka jula mogao uvesti preliminarne dodatne carine na uvoz električnih automobila na baterije iz Kine, u rasponu od 17 do 38 posto, zbog "nepoštenih subvencija" proizvođačima. Dodali su ipak da su stupili u kontakt s kineskim vlastima kako bi razmotrili moguća rješenja, u skladu s propisima Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
Kineski proizvođači automobila pozvali su pak Peking da odgovori podizanjem carina na uvoz automobila na benzinski pogon iz EU-a, izvijestio je kineski list Global Times.
Na sastanku iza zatvorenih vrata na kojem su sudjelovale i evropske automobilske firme, kineska automobilska industrija "pozvala je vladu da usvoji odlučne protumjere (i) predložila da se pozitivno razmotri podizanje privremenih carina na benzinske automobile s motorima velike zapremine", izvijestio je Global Times.
Sastanak je organiziralo kinesko ministarstvo trgovine, a sudionici su uključivali kineske firmeSAIC i BYD, te njemačke BMW, Volkswagen i Porsche, izjavila su dva izravno upućena izvora.
Glavni stručnjak Kineskog centra za automobilsku tehnologiju i istraživanje (CATARC) i zamjenik direktora Kineskog istraživačkog centra za automobilsku strategiju i politiku Liu Bin izjavio je krajem maja za Global Times da bi Peking trebao podići carine na benzinske limuzine i sportske terence s motorima obima većeg od 2,5 litara s 15 na 25 posto.
Porsche u škripcu
- Evropska komisija škodi evropskim firmama i evropskim interesima, ustvrdio je šef BMW-a Oliver Zipse sredinom juna.
BMW u Kini s partnerima proizvodi električni SUV BMW iX3 i električni Mini Cooper koje prodaje na tržištu Evropske unije. U matičnoj Njemačkoj proizvode pak modele 4, 6, 7, i7 i 8 koje izvoze u Kinu.
To znači da bi se kompanija između čekića i nakovnja budući da bi njezini automobili podlijegali carinama i u EU i u Kini. Kina čini gotovo trećinu BMW-ove prodaje, prema godišnjem izvještaju.
Kineske carine najteže bi pogodile njemačke proizvođače koji su lani, prema podacima o trgovini, gotovo trećinu vozila prodali upravo na najvećem svjetskom tržištu. Većinu prodanih vozila proizveli su u kineskim pogonima, ali brojne luksuzne modele modele još uvijek proizvode u Njemačkoj.
Najviše problema s kineskim carinama imao bi Porsche, u većinskom vlasništvu Volkswagena, budući da automobile uglavnom proizvodi u Njemačkoj i izvozi ih u Kinu koja čini četvrtinu njegove globalne prodaje.
Kompanija je lani kupcima u Kini isporučila 79.283 automobila, za 15 posto manje nego u 2022. U prvom kvartalu ove godine prodaja mu je pala za 24 posto, dijelom i zbog posustale potrošnje u azijskom divu.
Ambicije pod upitnikom
Volkswagen bi pak najmanje stradao ako Peking odluči uvesti carine budući da u Kini prodaje samo 2,5 posto automobila proizvedenih u njemačkim pogonima, pokazuje godišnji izvještaj, prenosi SEEbiz.
No, kompanija želi sačuvati pa i povećati 14,5-postotni udio u kineskom tržištu, na 15 posto, pa bi joj mogao naškoditi eventualni bojkot kineskih kupaca.
Kineski ogranak Volkswagen Grupe, uključujući Porsche, i firme koje su osnovali s kineskim proizvođačima prodali su lani u Kini više od 3,2 milijuna automobila, a njih 3,06 milijuna proizvedeno je u kineskim fabrikama.
VW-ov luksuzni brend Audi izvozi pak nešto više od osam posto automobila koje prodaje u Kini.
Mercedes-Benzu Kina je najveće tržište, s udjelom u prodaji od oko 30 posto i prodanih nešto više od 737 hiljada vozila u 2023. Nešto više od 80 posto automobila prodanih u Kini proizvedeno je u kineskim pogonima, a ostatak stiže iz inozemstva.
Švedski proizvođač automobila Volvo Cars, u većinskom vlasništvu kineskog Geelyja, veliku većinu vozila prodanih u Kini proizvodi u kineskim pogonima, s udjelom izvoza od samo oko četiri posto.
