Hoće li Evropska unija zabraniti automobile s unutrašnjim sagorijevanjem 2035. godine?

Na razini Evropske unije do 2035. bi godine trebala biti zabranjena prodaja novih automobila koji proizvode lokalne štetne emisije, tj. bio bi obavezan prelazak na isključivo električne pogone (bilo baterijske ili vodikove). Pravila o tome službeno su prihvaćena prošle godine, uključuju automobile i laka privredna vozila, no zabrani motora s unutrašnjim sagorijevanjem usprotivio se tada niz evropskih zemalja, u kojima je postojeća autoindustrija jedan od temelja gospodarske aktivnosti.

Zemlje poput Njemačke, Italije i Poljske vodile su "pobunu", naglašavajući da su rokovi preambiciozni te da postoji i alternativni put – uvođenje izuzetka za motore s unutrašnjim sagorijevanjem koji bi koristili isključivo sintetička goriva (ili e-goriva, kako ih neki nazivaju). Ona su po funkciji identična sadašnjim fosilnim gorivima, no nisu dobijena na klasični način iz fosilnih izvora. Nasuprot tome, stvarala bi se od ugljičnog dioksida izdvojenog iz atmosfere, što bi ih činilo CO2 neutralnima za okoliš. Takva goriva danas su i dalje vrlo rijetka te daleko skuplja od fosilnih, ali neki smatraju da će se u skorijoj budućnosti to promijeniti.

U junu se održavaju evropski izbori, pa i pitanje zabrane vozila s unutrašnjim sagorijevanjem polako postaje dio predizborne kampanje. Aktuelna predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, potvrdila je ove sedmice da će EK, bude li joj ona i dalje na čelu, 2026. godine obaviti najavljenu reviziju planova. Kroz dvije godine ponovo će se analizirati stanje na tržištu automobila i goriva, provjerit će se napredak u e-gorivima, pa će tek tada biti donesena konačna odluka, prenosi Bug.hr.

Potpuna zabrana motora na fosilna goriva, najavljena za 2035. godinu, vrlo vjerovatno će ostati na snazi, ali je sve veća vjerovatnost da će biti učinjeni i određeni ustupci u pogledu motora u kojima sagorijevaju sintetička goriva. Dakle, motori s unutrašnjim sagorijevanjem mogli bi ostati u proizvodnji i nakon tog roka, ali ako vozila s takvim motorima budu mogla voziti isključivo na klimatski neutralna e-goriva. Klasični benzin i dizel, dakle, bit će zabranjeni kao pogonsko gorivo za sve nove automobile.

Prošle godine je 2035. godina bila prihvaćena kao krajnji rok za prelazak na ekološki prihvatljive pogone, ali zbog protivljenja bloka zemalja, istaknuta je i 2026. godina kao ona u kojoj će biti obavljena revizija. Pokaže li se do tada napredak u tehnologiji sintetičkih goriva, a autoindustrija dokaže da su ona izvediva alternativa, EU bi im lako mogla dozvoliti nastavak proizvodnje automobila i kombija s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem – sve dok se u njih toči isključivo klimatski neutralno e-gorivo. No, promijeni li se nakon izbora vladajuća garnitura EU, moguć je i sasvim drugačiji razvoj događaja.

Luca de Meo, predsjednik evropskog udruženja proizvođača automobila ACEA, također je ove sedmice izjavio da se to udruženje neće protiviti predloženoj zabrani novih vozila na fosilna goriva, bez obzira na to koja opcija će pobijediti na nadolazećim izborima. "2035. godinu više ne stavljamo pod znak pitanja. Moramo se primiti posla. Sve je izvedivo ako se omoguće pravi uslovi", kaže de Meo, inače i prvi čovjek Renaulta. Pod "pravim uslovima" vjerovatno misli na subvencije proizvođačima električnih vozila i dodatna državna ulaganja u infrastrukturu širom EU.