Gospodarska aktivnost i zapošljavanje u EU i eurozoni posustali

Gospodarska aktivnost u EU i eurozoni naglo je usporila u trećem tromjesečju, a posustalo je i zapošljavanje, pokazale su u utorak nove procjene europskog statističkog ureda.

Sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) EU-a i eurozone u trećem je tromjesečju porastao za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je porastao za 0,7 posto u Uniji i za 0,8 posto u eurozoni, potvrdio je Eurostat prve procjene.

Stope rasta najniže su od početka prošle godine.

Na godišnjoj razini sezonski prilagođeni BDP EU-a i eurozone porastao je u trećem tromjesečju 2,4 odnosno 2,1 posto, također najslabije od prvog tromjesečja 2021., u skladu s Eurostatovom procjenom s kraja listopada.

U razdoblju od travnja do lipnja porastao je za 4,3 posto na oba područja.

Cipar i Rumunjska na čelu

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao, najsnažniji rast aktivnosti u razdoblju od srpnja do rujna u odnosu na prethodna tri mjeseca bilježili su Cipar i Rumunjska, od 1,3 posto.

Blizu su Poljska i Švedska s rastom BDP-a od 0,9 odnosno 0,7 posto u odnosu na drugo tromjesečje.

U Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu i važnom trgovinskom partneru Hrvatske, gospodarstvo je poraslo za 0,3 posto.

Najviše je smanjena aktivnost u Latviji i Sloveniji, za 1,7 odnosno 1,4 posto.

Slijede Češka i Mađarska s 0,4-postotnim padom, a blago je smanjena aktivnosti i u Nizozemskoj, za 0,2 posto, te u Belgiji, Austriji i Finskoj, za 0,1 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Estoniju, Grčku, Španjolsku, Hrvatsku, Luksemburg i Maltu.

Pad u Latviji

Gotovo sve zemlje EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao bilježile su u trećem tromjesečju rast BDP-a u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, uz izuzetak Latvije gdje se smanjio za 0,4 posto.

Najveći rast zabilježio je Cipar, za 5,4 posto.

Slijede Portugal i Rumunjska s rastom BDP-a od 4,9 odnosno 4,7 posto.

Posustalo zapošljavanje

(Biznis.ba)