Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 103,35 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 103,29 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao 0,15 posto, na 139,15 jena.
No, američka valuta stagnira u odnosu na evropsku, pa se cijena eura kreće oko 1,0785 dolara, kao i jučer u ovo doba.
Cijene su nafte, pak, pale. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 0,55 posto, na 75,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,59 posto, na 70,85 dolara.
Na azijskim su berzama u petak cijene dionica porasle, pa tako prate jučerašnji rast Wall Streeta, no trguje se oprezno jer nema vijesti koje bi znatnije potaknule ulagače.
MSCI indeks azijsko-pacifičke regije bio je oko 7,00 sati u plusu 0,6 posto.
Pritom je japanski Nikkei indeks skočio 1,8 posto, oporavivši se nakon dva dana pada, pa je dosegnuo novu najvišu razinu u više od 30 godina. Cijene dionica u Šangaju, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle su, pak, između 0,1 i 0,9 posto.
Ulagači su oprezni jer nema vijesti koje bi znatnije potaknule trgovanje. No, podršku tržištima pruža nada ulagača da će kineske vlasti uvesti nove poticajne mjere, s obzirom da se gospodarstvo ne oporavlja tako brzo kao što se očekivalo, nakon ukidanja restriktivnih covid mjera.
Ulagače je ohrabrio i jučerašnji rast Wall Streeta, kada je Dow Jones ojačao 0,5 posto, dok je S&P 500 porastao 0,6, a Nasdaq indeks 1 posto.
Tim su rastom indeksi nadoknadili gubitke od prethodnoga dana. To se ponajviše zahvaljuje rastu cijena dionica nekoliko tehnoloških divova, kao što je Amazon.
No, trgovalo se oprezno jer nije bilo vijesti koje bi mogle jasnije usmjeriti tržište.
"Vidimo da na tržištu nema volje za veći angažman, ulagači su kao paralizirani", kaže David Bianco, analitičar u tvrtki DWS Group.
Ulagači ne žele riskirati dok ne vide nove podatke o kretanju inflacije u SAD-u, koji bi mogli utjecati na odluke čelnika američke središnje banke na sjednici idućega tjedna.
Izvješće o inflaciji bit će objavljeno 13. lipnja, a analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su potrošačke cijene u maju blago pale na mjesečnoj razini, dok će temeljna stopa inflacije, iz koje su isključene cijene hrane i energenata, vjerojatno ostati povišena.
Ulagači se nadaju da bi to moglo navesti Fed na stanku u procesu podizanja kamatnih stopa.
Na tržištu novca trenutno se procjenjuje da postoji oko 75 posto izgleda da će čelnici američke centralne banke na sjednici idućega tjedna ostaviti kamate nepromijenjene.
No, kako inflacija ipak ne popušta dovoljno brzo, većina analitičara smatra da će Fed, nakon stanke u lipnju, u srpnju još jednom povećati kamate.
(Vijesti.ba)