Predsjednik Privredne komore Federacije BiH (PKFBiH) Mirsad Jašarspahić ocijenio je da je 2019. u smislu privrednih kretanja bila prepuna izazova kojih će biti i u 2020. godini, kao i mogućnosti i šansi koje moramo iskoristiti.
- Na globalnom planu, odnosi velikih ekonomskih sila usložnjavaju trgovinske i druge odnose i dovode do nestabilnosti tržišta i do novih izazova za kompanije koje su u direktnoj vezi sa intenzitetom industrijske proizvodnje u zemljama EU, a prvenstveno Njemačke. Ako samo posmatramo Bosnu i Hercegovinu, jedan od najvažnijih problema su različiti propisi u entitetima, što dovodi do toga da u BiH nemamo jedinstveni ekonomski prostor - naveo je Jašarspahić za Fenu.
Isto tako, kako je dodao, doprinosi na plaće, kao i veliki broj parafiskalnih nameta, otežavaju poslovanje privrednih društava, što ih dovodi u nekonkuretnu poziciju sa kompanijama iz zemalja regiona. Nedostatak radne snage u zemljama EU, pojednostavljenje dobijanja radnih viza za Njemačku i politička nestabilnost u BiH, preme njegovim riječima, značajno utiču na odliv produktivne radne snage, što predstavlja veliki izazov za BiH kao i za bh. kompanije.
Jašarspahić je kazao da je uvođenje kvota za izvoz čelika u EU direktno pogodilo bh. kompanije i dovelo ih u težak položaj, te pokazalo da institucije BiH nemaju snagu da se izbore za status svojih izvoznika.
- Ne treba zaboraviti jednog od najvećih izvoznika koji je ugasio pogone, kompaniju Aluminij, čiji će se prestanak proizvodnje odraziti na rad mnogih kompanija koje se bile u poslovnim relacijama sa proizvodnjom aluminija. Još nemamo projekcije i konačne usporedbe oko energetskih i financijskih bilanci koje se tiču trgovine strujom u lancu i modalitetu snabdijevanja električnom energijom Aluminija Mostar – kazao je Jašarspahić.
Kada je riječ o proizvodnji, izvozu, broju radnika, kako je dodao, možemo reći da imamo snažan metalski, drvni, tekstilni sektor.
- Naravno tu je i građevina, proizvodnja prehrambenih proizvoda, poljoprivreda. Ne smijemo zaboraviti najbrže rastući sektor IT industriju, ali ni turizam koji posljednjih godina bilježi rekorde. Da bi se nastavili pozitivni trendovi u sektoru bh. automobilske industrije potrebno je značajnije uključivanje bh. proizvođača u razvojne i proizvodne projekte proizvodnje elektroautomobila – dodao je Jašarspahić.
Na sreću, kako je napomenuo, poslovni imidž koji je rezultat rada isključivo bosanskohercegovačkih kompanija ostao je na zadovoljavajućem nivou i dalje čini stabilnim relacije sa nama najznačajnijim industrijskim partnerima, a to je tržište Austrije i Njemačke.
Jašarspahić je naglasio da postoji izrazita potreba za rasterećenjem privrede.
- U FBiH je najveći tzv. poreski klin, tj. razlika između bruto izdvajanja po jednom radniku i iznosa novca koji radnik dobije. Vlada Federacije BiH je pripremila set zakona koji treba da regulišu ovu oblast. Usvajanjem Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak trebalo bi doći do poreskog rasterećenja privrede. Izmjene i drugih zakona kao što je Zakon o porezu na dobit trebaju dovesti do poboljšanja uslova za preduzeća čime će se povećati konkurentnost i osnažiti razvoj privrede – dodao je Jašarspahić.
Naveo je da je u 2019. mnoštvo zakona, strategija razvoja i drugih bitnih dokumenata čekalo na usvajanje u parlamentima u BiH. Svi problemi u privredi, a posebno oni u vezi konkurentnosti i produktivnosti, prema njegovim riječima, posljedica su mnogo faktora i svi su u domenu djelovanja nadležnih državnih institucija koje na osnovu koncentrisanih i sa stručnog aspekta obrađenih inicijativa kroz komorska udruženja trebaju donositi i kratkoročne i dugoročne mjere za pravilno usmjeravanje privrednih tokova.
- Ekonomije koje su svoju konkurentnost zasnivale na konkurentnoj radnoj snazi moraju se okrenuti digitalizaciji, industriji 4.0, u protivnom mogu izgubiti poziciju koju imaju. Kod produktivnosti je slična situacija, inovacije, obrazovanje i moderne tehnologije su ključ za postizanje produktivnosti – kazao je Jašarspahić.
Odliv mlade radne snage vidljiv je u gotovo svim sektorima u BiH, a veliki broj kompanija zaustavio je svoje širenje proizvodnje zbog nedostatka radne snage.
- To je proces koji je pogodio veliki broj država, a nažalost u BiH je već deceniju aktuelan. Velike probleme imaju kompanije koje rade u sektoru transporta, metalskoj industriji, građevinarstvu, zdravstvu i u mnogim drugim sektorima. Olakšavanje odlaska u zemlje EU će dodatno potaknuti odliv radne snage i to je jedan zaista veliki izazov za sve nas koji se borimo da nam se privreda razvija. Svi nivoi u BiH koji se brinu o privredi će morati pojačati napore i donijeti mjere koje će obezbijediti ostanak u BiH dijela radne snage. Treba razmišljati i u uvozu radne snage iz manje razvijenih država, kao i modalitetima angažovanja eksperata iz mirovine za što postoje primjeri uspješnih praksi i u zemljama EU – rekao je Jašarspahić.
Najdeficitarniji profili zanimanja trenutno su, kako je dodao, vozači, zavarivači, CNC operateri, alatničari, sve vrste radnika u građevinskoj industriji, pekari.
- S druge strane budući da je obrazovanje u FBiH nadležnost kantonalnih nivoa , naše je mišljenje da se kroz saradnju kantonalnih komora sa kantonalnim ministarstvima i obrazovnim institucijama osigura fleksibilan sistem prekvalifikacije i dokvalifikacije radne snage – dodao je Jašarspahić.
Govoreći o planiranim aktivnostima PKFBiH u 2020. Jašarspahić je izdvojio inicijativu za formiranje konzorcija bosanskohercegovačkih firmi za iskorištenje kvote "domaće operative" u ugovoru za izgradnju bloka 7 u TE Tuzla, te osnivačku skupštinu inžinjerske komore FBiH koja treba biti održana u januaru.
Biznis.ba / FENA
Košarac: Specifičnosti BiH zahtijevaju odgodu CBAM takse
