Privrednim subjektima i stanovništvu omogućeno je da ostvare pravo na moratorij na kredite ukoliko im je bilo onemogućeno poslovanje tokom restriktivnih mjera uvedenih zbog sprečavanja širenja pandemije koronavirusa, a kako će teći oporavak privrede još uvijek je neizvjesno.
Budući da su i banke privatni poslovni subjekti koji posluju po istim principima kao i ostali privatni subjekti, temeljna stvar svake banke je osigurati samoodrživost, a nakon toga kako ostvariti profit.
Osiguranje samodrživosti je od izuzetne važnosti jer banke rade s 20 posto svojih sredstava, a više od 80 posto čine sredstva depozitara o kojima se posebno vodi računa jer oni moraju imati sigurnost u svoj depozit.
U tom smislu, banke su zajedno s regulatorom i uz dozvolu entitetskih agencija za bankarstvo napravile iskorak kojim je omogućeno da se pomogne privredi i putem moratorija stopiraju sva plaćanja i obaveze svih subjekata ugroženih pandemijom koronavirusa.
U razgovoru za Fenu predsjednik Udruženja banaka BiH Berislav Kutle pojašnjava da tako svaki privredni subjekt koji nema prihoda zbog koronavirusa jer ne može raditi ili osoba koja nema platu ili joj je ona znatno smanjena ima pravo na moratorij na minimalno tri mjeseca i dodatna dva mjeseca ukoliko se stanje ne smiri.
- To je učinjeno kako bi subjekti mogli napraviti prihod, a potom kada prođe pandemija bit će napravljen mehanizam kako najjednostavnije i najoptimalnije vratiti sredstva ili povećanjem rate ili produženjem roka otplate, kako svakom klijentu bude najviše odgovaralo - pojasnio je Kutle.
Budući da je u prva tri mjeseca ove godine zabilježen pad prihoda u bankama od gotovo 20 posto, Kutle kaže da su banke očekivale pad čak i veći od 20 posto, a profitabilnost banaka past će i više od 50 posto, što je također planirano za ovu godinu.
To nije iznenađenje jer kada su se pojavili efekti pandemije nije se znalo koliko će dugo trajati, naglašava Kutle, ali se, kaže, znalo da će doći do pada prihoda te da će to uticati na profitabilnost banaka u ovoj godini.
- No, najvažnije je da banke ostanu samoodržive i uspiju uraditi ono za šta su i formirane te da mogu kreditirati privredu i stanovništvo prema dinamici i mogućnostima koje privreda i stanovništvo budu tražili - dodao je.
U Bosni i Hercegovini ne postoji sublimiran podatak o tome koliko je privrednih subjekata zatražilo moratorij, ali Kutle naglašava da se moglo izračunati koje su to privredne grane kojima je onemogućen rad, a to je najviše oblast turizma i transporta.
Naime, svaka banka ima pregled klijenata i na vrijeme je mogla napraviti pregled koji od tih klijenata neće moći raditi te su se pripremili za moratorij, a kada je u pitanju stanovništvo znalo se koje su kategorije povezane s tim pravnim subjektima zbog čega neće imati plate.
- Svima njima, ukoliko su to zatražili, banke su izašle u susret i napravile moratorij. Važno je da su svi imali pravo i mogućnost regulirati moratorij te su banke izvršile tu svoju društvenu zadaću - kaže predsjednik Udruženja banaka u BiH.
Stoga Kutle ocjenjuje da su banke uspješno odgovorile takvom izazovu barem u prvom valu, a u slučaju drugog vala zaraze banke će se ponovno reorganizirati.
No, kako će se privredni subjekti i kojom brzinom oporavljati nakon isteka moratorija te ubirati prihod zavisi i od vanjskog okruženja, od Evropske unije i nadalje, jer ako privredni subjekti izvan BiH ne ožive i privredni subjekti iz BiH ne budu u mogućnosti normalno raditi i izvoziti onda će oporavak unutar BiH biti mnogo sporiji.
- Niko nema čarobni štapić. Onom dinamikom kojom se svijet bude popravljao ta će se dinamika pozitivno ili negativno održavati i na BiH jer je sve to povezano. Tek poslije Nove godine moći će se realnije gledati kakva nas situacija čeka u 2021. godini - zaključio je u razgovoru za Fenu predsjednik Udruženja banaka u BiH Berislav Kutle.
( FENA)
Zakon o neradnoj nedjelji stupa na snagu, ovo su upute za trgovce u FBiH
