RS tjera privatnike da se odreknu zarade da bi 'kupila' socijalni mir

Nije nikakva tajna da je bh. entitet RS ekonomski jedna od najsiromašnijh administrativnih jedinica u Evropi.

Kako se RS suočava sa velikim deficitom u budžetu, a dugovi pristižu na naplatu, posljedice već osjećaju firme koje posluju na teritoriji ovog entiteta.

Tako je nedavno iz Trebinja bh. javnost zatekla vijest kako su zbog deficita budžeta, brojne privatne kompanije dobile obavještenje o enormnom povećanju komunalne takse. Ova taksa umjesto nekoliko hiljada sada košta nekoliko desetina hiljada KM na godišnjem nivou. Pokušavajući napraviti balans, grad Trebinje je napravio različita povećanja za firme u zavisnosti od djelatnosti kojom se bave.

Tako za mikrokreditne organizacije komunalna taksa, koja je ranije koštala 2.500 KM, sada košta 25.000 KM što je deset puta veći iznos. Privatne banke i benzinske pumpe će gradu na godišnjem nivou plaćati 35.000 KM. A iznos komunalne takse za velike trgovačke lance porašće i do 50.000 KM.

No to nije jedini problem s kojim će se suočiti biznisi u RS. Vlast je odlučna da uporedo s krpljenem budžeta kupi i socijalni mir. U tom svjetlu treba gledati i odluku provođenju kampanje "Društveno odgovorni", koja će, uz trgovce, u ovoj fazi obuhvatiti i domaće proizvođače i distributere u RS.

Resorni ministar Denis Šulić poručuje da će biti definisana lista proizvoda koji će građanima biti dostupni po značajno nižim cijenama. Šulić tvrdi da će građanima proizvodi biti dostupni uz značajno nižu maržu, čak i maržu od nula posto, koje će se odreći svi učesnici u lancu snabdijevanja od proizvođača, preko distributera do krajnjih trgovaca.

Jedan veliki proizvođač kojeg smo zamolili za komentar nije htio izlaziti u javnost dok odluka ne ugleda svjetlo dana, ali je kratko poručio da bi bilo poželjno da Vlada RS otvori radnje sa ovim proizvodima i radi za maržu od nula posto.

S druge strane, ovo je i dokaz da RS nema dovoljno sredstava da uvede bilo kakve poticajne mjere, već se mora osloniti na dobru volju privatnih poduzetnika ili ih alatima koji su vlastima na raspolaganju "odobrovoljiti".

Nažalost, negativne posljedice lošeg stanja u RS negativan efekt proizvode i u Federacij BiH, pa če vlasti većeg entiteta morati naći načina da te efekte u većoj mjeri umanje i nikako ne dozvole da pod pritiskom populizma srljaju u identične poteze.

(Biznis.ba)