Šumarstvo može biti nosilac razvoja Bosne i Hercegovine

Predsjednik Drvnog klastera Hercegovina Ernest Brajković kazao je kako je u prošlosti bilo mnogo pokušaja pošumljavanja krša.

- Prošli pokušaji pošumljavanja krša nisu nikad dali nekog velikog roda, ali sad smo zovnuli fakultete iz Sarajeva i Splita kako bismo napravili neku strategiju što uraditi u sljedeće dvije godine što bi bilo od koristi za ovo područje, pokušati možda već nešto zasaditi i ako nam to uspije, za dvije godine bismo napravili malo veću konferenciju i pozvali evropske članice koje nam mogu pomoći i financijski, idejno, znanjem i svim ostalim - kazao je Brajković.

Trenutno stanje u Hercegovini, što se ove tematike tiče, dosta je loše, ocijenio je.

- Situacija je loša zato što mi nemamo tu strategiju, svako bi nešto želio pomoći, a ko god hoće pomoći stalno dolazi do nekih zatvorenih vrata. Od profesora iz Sarajeva saznali smo da je najvažnije u svemu tome pravljenje vatrogasnih, protupožarnih puteva, tako smo zovnuli Vatrogasnu jedinicu Čapljine, nismo odmah htjeli ići šire, nego da se mi lokalno informiramo, napravimo neku strategiju i plan i možda da budemo primjer svima ostalima u Hercegovini - kazao je Brajković.

Dodao je kako je cilj ozeleniti Hercegovinu.

- Želimo da naša djeca ovdje dišu, dobit ćemo više čistog zraka i svega ostaloga, ovo bi bio veliki doprinos nama kao regiji, da možda mi svijetu pokažemo kako treba raditi - naglasio je Brajković.

Zdravko Vojvodić iz Drvnog klastera Hercegovine podsjetio je kako je Bosna i Hercegovina država koja je 54 posto pod šumom.

- Ako na to dodamo još i ovaj krš koji imamo, šumarstvo može biti nosilac razvoja ove države, a i bio je uvijek. Najveći problem je što nemamo zakone i organizaciju onakvu kakva bi trebala biti da se ta situacija iskoristi i BiH digne na veći nivo - istaknuo je Vojvodić.

Po njegovim riječima, bh. drvna industrija je jedina koja ima pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu.

- Od deset proizvoda koji se proizvedu u Bosni i Hercegovini jedan ostaje, a devet ih ide vani, tako da je to jedina pozitivna bilanca u izvozu ove države. Najviše se izvozi u zapadnu Evropu, a što se uvoza tiče uvozimo uglavnom iverice i ploče jer mi nemamo te proizvodnje i na tome bi država također trebala raditi, ponuditi uvjete nekim korporacijama koje mogu napraviti te tvornice jer je u pitanju velika investicija, samo treba garantirati količinu sirovine - kazao je Vojvodić.

Pomoćnik ministra gospodarstva HNK Marin Ćorić kazao je kako navedeno ministarstvo svake godine Drvnom klasteru Hercegovine pomaže stručno i financijski kako bi poduprlo njegov opstanak i razvoj.

- To je sve u interesu razvijanja privrede u našem kantonu odnosno proizvodnje i plasmana tih proizvoda na inozemno tržište. Dosta naših firma izvozi u zemlje zapadne Europe, pogotovo pločasti namještaj, a mi smo im pomogli da dobiju certifikate kako bi mogli izvoziti u EU. Imamo izvrstan odnos s Drvnim klasterom i to svake godine ide u sve boljem smjeru, suradnja se svakim danom širi sve više i više, i mi u ministarstvu stojimo na dispoziciji drvnom, ali i svim drugim klasterima, te našim poduzetnicima - kazao je Ćorić.

Naveo je kako Ministarstvo privrede HNK-a uskoro kreće s poticajima za poljoprivrednike, proizvođače, obrtnike, IT sektor i slično.

- Oni izvoze sve svoje proizvode ne samo u zemlje EU-a, nego i svijeta. Ove godine dijeli se milion i 300 hiljada maraka, ako se ne poveća. Vlada je ta sredstva odobrila da se mogu raspisati javni pozivi, a ovih dana će ići javni poziv za ovu godinu - kazao je Ćorić.

Domaćin konferencije bio je Grad Čapljina, organizator Drvni klaster Hercegovina s partnerom Hrvatskim drvnim klasterom, a događaj se održao uz podršku Vlade HNK-a.

Biznis.ba / FENA)