evropska unija

Maslac postaje luksuz – zašto cijena raste i šta utječe na nju?

Autor: Biznis.ba
Maslac postaje luksuz – zašto cijena raste i šta utječe na nju?
Foto: Ilustracija

Njemačka je najveći proizvođač maslaca u EU ali on i u ovoj zemlji postaje sve skuplji.

Upravo ta dominacija na tržištu znači i da kad u Njemačkoj maslac postane skuplji, isto se desi i na tržištu u cijeloj EU.

Po procjenama evropske statistike, Njemačka na tržište EU plasirala ove godine, do augusta, 329.954 tona, što je, poređenja radi, 130 puta više nego Hrvatska, koja je na tržište stavila 2.500 tona maslaca. S Njemačkom se još jedino mogu mjeriti Francuska, koja proizvodi 279.970 tona, Irska sa 189.260 tona proizvedenog maslaca i Poljska s 171.000 tona maslaca.

Najprije je razlog za povećanje cijena bio opće poskupljenje, ali sad je problem i u mlijeku. Cijena maslaca u Njemačkoj je premašila dosadašnji rekord iz kolovoza 2023. godine, piše DW, za dobrih desetak centi i prosječna cijena u samoposluzi je 2,39 eura za uobičajno pakovanje od 250 grama.

Hans Jürgen Seufferlein iz Udruge proizvođača mlijeka Bavarske objašnjava kako je problem i neuobičajno malen udio masti u mlijeku – a to jest maslac. U načelu, udio masti u mlijeku se mijenja tokom godišnjih doba, ali da je taj udio još od februara ostao ispod normalne razine je “atipično”, kaže ovaj proizvođač. Naizgled, to smanjenje ne izgleda veliko: između 0,01 i 0,04 posto i to na čitavom prostoru Njemačke.

“A ako se to sve zbroji, onda je to jako puno. To jednostavno znači da je potrebno više mlijeka za istu količinu maslaca”, objašnjava Seufferlein za postaju ARD.

Sve to je od izuzetne važnosti i za proizvodnju maslaca i za proizvodnju sira, a u Njemačkoj se cijena maslaca tradicionalno utvrđuje na jednoj od dvije “burze za maslac”. Jedna od njih je u Kemptenu u Allgäuu u Bavarskoj a te cijene služe tek kao orijentacija za sve sudionike na tržištu. Burza ne određuje cijene, ona ih samo konstatira, objašnjava Clemens Rück iz burze za maslac.

Koliko će koštati maslac u trgovini, to na kraju odlučuje trgovac. A maslac je postao i ostao skup.

“Ako je maslac skuplji, onda i potrošači imaju dojam kako je sve postalo skuplje”, kaže za DW Eva Stübner iz Instituta za ispitivanje tržišta u Kölnu, koja maslac uvrštava u “proizvode referentne cijene”. No, kad je riječ o maslacu, stanje neće postati bolje.

Jer iako je Njemačka velesila u proizvodnji mlijeka i maslaca u Evropskoj uniji, proizvođača i tu ima sve manje. Hans Jürgen Seufferlein iz Udruge proizvođača mlijeka Bavarske kaže kako svake godine oko četiri posto proizvođača obustavlja proizvodnju i to traje već odavno, prenose Financije hr.

Najviše su pogođena seoska kućanstva – ili “pogoni” s malenim ili srednjim brojem krava jer je njihovo održavanje sve skuplje. To je rezultat i nacionalnih i evropskih smjernica tako da je slično i u drugim zemljama EU. Kad je riječ o Njemačkoj, jedna krava u staji gazdu košta 18 do 20 tisuća eura. A “malima” je to sve češće jednostavno previše.

Najnoviji propisi o držanju životinja također zahtijevaju izgradnje novih štala, što povećava izdatke. Mnogi mali proizvođači, prema ovim podacima, mijenjaju djelatnost a u Udruzi proizvođača mlijeka u Bavarskoj ističu da u čitavoj Njemačkoj je ove godine gotovo 100.000 krava manje nego što ih je bilo prošle godine.

To neminovno znači kako niti maslac neće postati jeftiniji, pogotovo pred Božićne praznike. Jeftinog maslaca više nema te je za očekivati i da cijene božićnih kolača budu četvrtinu više nego prošle godine.