Njemačka ekonomija još uvijek uvelike ovisi o Kini u snadbijevanju nizom proizvoda i sirovina, uprkos nastojanjima da se okrene drugim tržištima.
Njemački uvoz iz Kine smanjio se u 2023. godini gotovo za petinu, ali udio grupe proizvoda koji čine više od polovine uvoza, uključujući hemikalije, računala i solarne ćelije, gotovo je nepromijenjen, utvrdio je Njemački ekonomski institut.
Ovisnost o uvozu nekih kategorija proizvoda, poput lijekova i rijetkih minerala, poput skandija i itrija, čak se povećala.
"Zato se još ne vide naznake jasnog strukturnog smanjenja rizika, definiranog kao kontinuirani trend u smjeru značajnog pada uvoza", zaključak je istraživanja.
Otprilike 70 skupina proizvoda uklonjeno je s popisa robe koju je Njemačka uglavnom nabavljala u Kini, ali zamijenile su ih druge skupine pa je ukupna brojka tek neznatno niža nego u 2022., spustivši se s 213 na 200 skupine proizvoda, prenosi SEEbiz.
Studija je objavljena uoči ovosedmičnog putovanja kancelara Olafa Scholza u Kinu. Pratit će ga predstavnici kompanija koje traže pravedniji pristup kineskom tržištu. Evropa istodobno strahuje od vala jeftinog kineskog uvoza.
Scholz će sa sobom povesti izvršne direktore Siemensa i Mercedesa i skupinu ministara, potvrđujući kontinuirano važnu ulogu kineskog tržišta za njemačke privrednike.
To je prvo Scholzovo putovanje u Kinu od prošlogodišnjeg usvajanja strategije koja predviđa "smanjenje rizika" kroz smanjenu ekonomsku izloženost drugom po veličini svjetskoj ekonomiji, ali bez konkretnih mjera i obvezujućih ciljeva.
Košarac: Specifičnosti BiH zahtijevaju odgodu CBAM takse
