U najnovijem ekonomskom pregledu Slovenije, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) savjetuje vladu o daljim reformama, posebno na području penzinoog i zdravstvenog sistema, kao i plata u javnom sektoru. Izazove vidi i na tržištu stanova, dekarbonizaciji ekonomije i ravnopravnosti polova.
Ekonomski pregled Slovenije 2024. predstavio je glavni sekretar OECD-a Mathias Cormann na Brdu kod Kranja. Kako je rekao, slovenačka ekonomija se nakon ruske agresije na Ukrajinu pokazala otpornom na vanjske šokove, ali je oporavak nakon pandemije usporen. Inflacija je smanjena, ali je i dalje visoka, a realni rast plata nadmašio je produktivnost rada, rekao je.
“U posljednjih pet godina slovenačka ekonomija rasla je brže od ekonomija zemalja OECD-a i eurozone”, pohvalio je Cormann.
OECD je početkom maja Sloveniji za ovu godinu predvidio ekonomski rast od 2,3 odsto, a za iduću od 2,7 posto, javlja STA a prenosi SEEbiz.
Kao glavni izazov za Sloveniju, koja je članica OECD-a od 2010, izvještaj navodi poboljšanje javnofinansijske održivosti. Cormann je u tom smislu istakao troškove povezane sa starenjem stanovništva, posebno penzija, koje će značajno porasti i s kojima se mora upravljati. Visoko poreskoo opterećenje rada za radnike s niskim platama moglo bi se smanjiti proširenjem osnovice za poreze na potrošnju i povećanjem poreza na imovinu: “Treba povećati minimalnu granicu za penzionisanje i minimalni staž doprinosa potreban za punu penziju.”
OECD je po prvi put u ekonomski pregled za Sloveniju uvrstio preporuke na području stambenog tržišta. To karakteriše mala i neadekvatna ponuda, rekao je Cormann predlažući mjere: pojednostavljenjem prostornog planiranja, temeljnom reformom poreza na imovinu i povećanjem ponude socijalnog stanovanja proširile bi se mogućnosti stanovanja, poboljšala mobilnost, a mladim porodicama i onima bez nekretnina pružila bi se raznolika i mogućnosti održivog stanovanja. Jedno od nužnih poboljšanja je i bolji pristup hipotekarnom finansiranju.
Kao posljednji izazov istakao je dalje napore da se do 2050. postigne nulta neto emisija štetnih gasova, posebno u sektorima poljoprivrede, energetike i prometa. “Klimatske promjene su izazov za Sloveniju, što dokazuju razorne poplave prošlog ljeta”, rekao je.
Vlada je odlučna da ustraje na reformama do kraja mandata i u budućnosti, poručio je premijer Robert Golob podsjetivši da je već iznijela prijedloge penzione reforme i dio poreskih promjena.
