Udruga Franak u utorak je izvijestila da je Županijski sud u Rijeci preinačio prvostupanjsku presudu i potrošaču pravomoćno dosudio 50.000 kuna (oko 13.000 KM) preplaćenih kamata uz pripadajuće zatezne kamate za konvertirani kredit.
Najprije je Općinski sud u Splitu odbio tužbu kao neosnovanu, obrazlažući to konverzijom i tvrdnjom da je potrošač potpisivanjem aneksa ugovora izgubio pravni interes, no riječki Županijski sud takvu je presudu preinačio i dosudio 50.000 kuna preplaćenih kamata potrošaču uz pripadajuće zatezne kamate, priopćila je udruga.
"Presuda je izvrsna i zbog toga jer po prihvaćanju žalbe tužitelja nije vraćena na prvi stupanj na ponovno suđenje, nego je viši sud odmah riješio slučaj konačnim pravorijekom", navode u priopćenju.
Ističu da u presudi stoji kako dodatak ugovora iz konverzije nije od utjecaja na tužiteljevo potraživanje razlike kamata, kao i da zakonskim odredbama za konverziju nije riješeno pitanje ništetnosti odredaba o promjenjivoj kamatnoj stopi.
Nadalje, navode da je glavni motiv zakona bio izjednačavanje položaja dužnika u švicarskim francima s položajem dužnika iz euro kredita, a ne vraćanje preplaćenih kamata za vrijeme korištenja nepoštene ugovorne odredbe.
U presudi stoji i da se konverzija odnosi isključivo na obveze proizašle iz osnovnoga ugovora, a ne i na izvanugovorne odnose među strankama te da konverzijom nije prestala izvanugovorna obveza vraćanja svega što je stečeno bez osnove, prenosi Hina.
"Potrošač tužitelj može novom tužbom zatražiti i tečajne razlike po odluci Vrhovnoga suda RH o revizijama banaka odnosno u skladu s odlukama Vrhovnoga suda RH može zatražiti i kompletnu ništetnost kompletnoga ugovor te obeštećenje na temelju te ništetnosti, u dogovoru s odvjetnikom koji ga zastupa", ističu u udruzi.
Podsjećaju i da je Sud EU svojim trima odlukama "zacrtao obvezujuća pravila za sve članice EU" prema kojima svi ugovori u švicarskim francima imaju ugovorenu ništetnu valutnu klauzulu. "Osim toga Sud EU smatra i to da su onda takvi ugovori kompletno ništetni", priopćila je Udruga Franak.
(FENA)
