Zastupnici Evropskog parlamenta podržali su imenovanje Christine Lagarde za mjesto čelnice Evropske centralne banke (ECB).
Europarlamentarci su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu glasali s 394 glasa "za" i 205 "protiv" imenovanja te pravnice, bivše francuske ministrice finansija i čelnice Međunarodnog monetarnog fonda, na jednu od ključnih funkcija Evropske unije, koju Financial Times smatra i važnijom od one predsjednice Evropske komisije, piše Hina.
Mišljenje Evropskog parlamenta (EP) ima samo savjetodavnu ulogu, a konačnu odluku o imenovanju donosi Evropsko vijeće. Prošle sedmice Lagarde je saslušana pred Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku EP-a, koji je, također, dao zeleno svjetlo njenoj kandidaturi.
Lagarde je tada govorila da je neophodno na duže vrijeme zadržati stimulativnu monetarnu politiku, održavati nisku inflaciju i stabilnost cijena. Naglasila je da želi jačati euro na međunarodnoj sceni, dovršiti jedinstveno tržište te da bi ECB mogao odigrati i važnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.
Pohvale i kritike
Zastupnici su u srijedu na raspravi većinom istakli kako je to ispitivanje pokazalo da je spremna voditi ECB. Pozdravili su što je najavila kontinuitet politike svog prethodnika, Italijana Marija Draghija, te što će postati prva žena na tom važnom položaju.
Kritičari su upozorili da je ECB trenutno izuzetno razjedinjena institucija, koja je kontinent dovela do velikih dugova, nije vodila dobru monetarnu politiku te je služila velikim bankama nauštrb građana.
Dio zastupnika Francuskinji je zamjerio i što se nije pojavila na raspravi, među njima i Ivan Vilibor Sinčić, koji je jedini od hrvatskih zastupnika govorio na njoj.
"Mi pričamo o najvažnijoj poziciji u EU-u, a nje nema. No, pitat ću ju pitanje koje sam postavio i predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen: hoće li ovakva Unija uspjeti preživjeti iduću recesiju i dužničku krizu?", rekao je Sinčić, koji smatra da je odgovor na to pitanje negativan.
Govoreći o zelenim politikama, rekao je da je za njih potrebna reforma cjelokupnog finansijskog sistema, što se, po njegovom mišljenju, neće dogoditi, zbog čega "vojvotkinja od mjera štednje" neće dobiti njegovu podršku.
Od advokatske firme do MMF-a
Lagarde bi na čelu EBC-a trebala zamijeniti Draghija 1. novembra ove godine.
Karijeru je počela u međunarodnoj advokatskoj firmi u Chicagu prije nego što ju je 2005. u vladu uveo bivši francuski premijer Dominique de Villepin.
Dvije godine kasnije postala je prva žena na položaju ministrice finansija među državama članicama G7.
Međunarodni monetarni fond (MMF), sa sjedištem u Washingtonu, preuzela je 2011, u jeku evropske dužničke krize.
Te godine stradao je i njen ugled jer se morala braniti od optužbi za propuste u vrijeme dok je bila francuska ministrica finansija, piše njemačka agencija dpa, prenosi Hina.
Sud ju je proglasio krivom za nemar jer nije osporila državnu isplatu 400 miliona eura koja je arbitražnom odlukom 2008. pripala poslovnom čovjeku Bernardu Tapieju, prijatelju bivšeg francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja.
Lagarde je 2016. proglašena krivom, ali nije kažnjena. Tvrdila je da je djelovala u dobroj vjeri.
Vjerovatna nova čelnica ECB-a nedavno je komentirala i ekonomsku politiku američkog predsjednika Donalda Trumpa, istakavši da on nije potpuno u krivu kad govori o nepravednom trgovinskom odnosu Sjedinjenih Američkih Država i Kine.
Međutim, u gostovanju na američkoj televiziji poručila je da uvođenje carina nije dobar pristup rješavanju tog problema.
Lagarde se nekoliko puta našla na listama najmoćnijih žena na svijetu. Forbes ju je stavio na treće mjesto, iza njemačke kancelarke Angele Merkel i bivše britanske premijerke Therese May.
Biznis.ba
