Rat u Izraelu ugrožava ekonomski oporavak Evrope

Evropska ekonomija priprema se za posljedice eskalacije sukoba između Izraela i Hamasa, što može ugroziti osjećaj da se stvari počinju popravljati 20 mjeseci nakon ruske invazije na Ukrajinu.

S obzirom na očekivanja kopnenog napada izraelskih trupa na Gazu nakon napada Hamasa na Izrael prošlog vikenda, vlade širom svijeta strahuju od posljedica širenja nasilja na Bliskom istoku tako brzo nakon ekonomske turbulencije izazvane pandemijom COVID-19 i Moskovskom agresijom.

-Svjetska ekonomija je ušla u teška vremena jer su geopolitičke tenzije pravi ekonomski rizik, izjavio je francuski ministar financija Bruno Le Maire novinarima u Marakešu na marginama godišnjeg okupljanja Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.

-Svaka eskalacija u toj regiji bi, naravno, imala značajan utjecaj na globalni rast i globalno blagostanje, dodao je.

Otkako je Kremlj šokirao svijet odlukom da pošalje trupe u Ukrajinu, što je uzrokovalo nagli skok cijena goriva, globalna proizvodnja je počela oporavljati, ali samo sporo, rastući za 3 posto ove godine i očekuje se da će ostati umjeren na 2,9 posto iduće godine, kako je predviđeno ove sedmice od strane MMF-a.

Eurozona će ove godine vjerojatno rasti samo 0,7 posto, a sljedeće godine 1,2 posto - što je smanjenje za -0,2 i -0,3 postotna poena u odnosu na prethodna očekivanja MMF-a.

Pored rata, poremećaji u lancima snabdijevanja od pandemije COVID-19 i rastući troškovi zaduživanja sve su ostavili svoj danak. Globalna inflacija se očekuje da će se smanjiti sa nedavnih vrhunaca, ali većina zemalja se prema predviđanjima Fonda neće vratiti na ciljanih 2 posto godišnje - koji je cilj mnogih centralnih banaka - do 2025. godine.

Područje jedinstvene europske valute očekuje se da će taj cilj dostići tek u drugoj polovini 2025. godine, izjavio je Alfred Kammer, direktor MMF-a za Evropu.

Iako je ekonomska šteta od sukoba Izrael-Hamas za sada relativno ograničena, strah je da bi dugotrajni rat, s potencijalom za dalju eskalaciju na Bliskom istoku, mogao poništiti teško izborene dobitke na frontovima rasta i inflacije.

Cijene nafte su porasle u ponedjeljak za 4 posto, blago se spustivši u utorak i ostajući daleko ispod nedavnog vrhunca od gotovo 100 dolara po barelu. Potencijalni udarac rastućih troškova nafte u Evropi može biti značajan, posebno s obzirom na to da se kontinent oporavlja od šoka u cijenama energije koji je prošle jeseni izazvao spiralu inflacije.

Skokovi od više od 10 posto smanjili bi globalni bruto domaći proizvod za otprilike 0,15 postotnih poena i podigli inflaciju za 0,4 postotna poena, izjavio je glavni ekonomist MMF-a Pierre-Olivier Gourinchas. "Morat ćemo pričekati još malo da bismo mogli reći kakav bi mogao biti utjecaj", dodao je.

Porast cijena nafte ukazuje na očekivanje širenja nasilja, izjavio je Henning Gloystein, direktor za energetiku, klimu i resurse u think-tanku Eurasia Group.

-Konflikt do sada nije utjecao na isporuku nafte uopće - cijena koju vidimo doslovno je naftno tržište koje cijeni veće rizike po opskrbu zbog zabrinutosti da bi se sukob mogao eskalirati, izjavio je.

Očekuje se da bi bilo kakvo uključivanje Irana u napad Hamasa, što je negirano od strane Teherana, moglo dovesti do smanjenja iranske proizvodnje nafte i pooštravanja zapadnih sankcija protiv Irana.

-Ako bi se Hormuški tjesnac na bilo koji način dotakao... tada ćemo vidjeti cijene nafte koje će se popeti iznad 100 dolara po barelu, dodao je Gloystein.

To bi otežalo borbu za kontrolu inflacije, stvarajući pritisak na vlade s obje strane Atlantika da poduzmu dodatne mjere za suočavanje s krizom troškova života.

Dodatno pooštravanje sankcija također bi moglo biti na stolu ako Iran bude uključen. "Ne bih isključila ništa u pogledu mogućih budućih akcija", izjavila je američka ministrica financija Janet Yellen novinarima u Maroku u srijedu. "Naravno, sada ne želim ići predaleko."

U napomeni koju je objavila u četvrtak, investicijska banka Goldman Sachs izjavila je da očekuje da će iranska proizvodnja nafte samo blago opasti kao rezultat sukoba, što je u skladu s njihovim očekivanjem da će cijene nafte trgovati po 100 dolara po barelu do kraja iduće godine.

-Mi vidimo rizike kao blago usmjerene prema negativnom, u odnosu na naše trenutne prognoze od 3,25 miliona barela dnevno tokom 2024-2025, rekli su analitičari.

Buduće cijene nizozemskog gasa, industrijskog referentnog pokazatelja, porasle su gotovo na 52 eura po megavatsatu u četvrtak, dosegnuvši sedmomjesečni vrhunac i povećavši se za gotovo 37 posto u odnosu na cijenu u petak na završetku trgovanja, ali to je posljedica mnogo faktora.

Izrael je u ponedjeljak naložio Chevronu da obustavi ekstrakciju plina na svom Temer polju uslijed raketnog napada s Gaze, a vlada Finske je u srijedu potvrdila da istražuje sabotiranje podvodnog plinovoda ispod Baltičkog mora. Međutim, oba ova događaja imaju ograničeni utjecaj na opskrbu, s evropskim skladištima plina koja su blizu 100 posto puna.

-Tržište plina je mirno, ali napeto, izjavio je Gloystein, dodajući da bi svaka eskalacija sukoba koja bi ugrozila glavne regionalne proizvođače LNG-a kao što je Katar mogla dodatno povećati cijene.

-Nije potrebno puno da se situacija zaoštri. Imali smo rat u Ukrajini, smanjenje isporuke ruskog plina, sankcije na naftu, a sada imate i rat na Bliskom istoku - to je problem, dodao je.

(Biznis.ba)