Pandemija koronavirusa obara ekonomiju Srbije: Privredni rast manji i do 1,5 posto

Pandemija koronavirusa ozbiljno je potresla cijeli svijet, a njene posljedice već se osjete. U zavisnosti od trajanja epidemije pad projektovanog ekonomskog rasta kretat će se od 0,5 od 1,5 posto.

Ukoliko se ostvari osnovni scenario OECD-a po kome bi epidemija trebala trajati do polovine godine, BDP eurozone biće manji od ranije projektovanog za 0,5 procentnih poena.

Beogradski danas prenosi izjavu Milojka Arsića, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, da bi u boljem slučaju BDP Srbije umjesto projektovanih četiri, ove godine mogao porasti za 3,5 posto.

Drugi, pesimističniji scenario OECD-a odnosi se na trajanje epidemije cijele godine, kada bi efekat na BDP bio 1,5 procentni poen. U svakom slučaju, Arsić ističe da u vezi epidemije i njenog utjecaja na privredu ima mnogo nepoznanica.

“Efekat na ekonomiju najviše zavisi od toga da li će doći do epidemije u samoj zemlji, šta će biti u zemljama najvećim trgovinskim partnerima, a tu nas pogađa epidemija u Italiji i u kakvom je stanju ekonomija, gdje onda prijeti opasnost da epidemija bude samo okidač za već postojeće slabosti”, kaže on.

Što se tiče Srbije prvi efekti vidjet će se na podacima za februar i mart i to pre svega u turističkom prometu, kao i u proizvodnji u dijelu gdje se koriste inputi iz Kine i Italije.

“Daleko veći efekat bi bio da dođe do epidemija u zemlji i da dijelovi zemlje bude u karantinu, kao što je to slučaj u Italiji. Izvjesno je da će se potrošači uzdržavati od kupovine, prije svega trajnih potrošnih dobara kao što su automobili, tehnika, i svega što nisu egzistencijalne namirnice. Dio tih kupovina će svakako biti odložen za narednu godinu i zbog toga će do ekonomskog oporavka doći naredne godine. Izostanak turističke aktivnosti u prvoj polovini godine imati će trajni efekat”, kaže Arsić.

Ovakvi vanjski šokovi često samo podstaknu već postojeće slabosti ekonomije pri izbijanju krize. Neke od tih slabosti recimo mogu biti ako je u nekoj zemlji visok nivo zaduženosti, gdje ako potraje epidemija može doći do dužničke krize.

Biznis.ba