Premijeri usaglasili otvaranje granica i novi investicioni ciklus

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija razgovarao je danas u Sarajevu s entitetskim premijerima Fadilom Novalićem i Radovanom Viškovićem.

Bilo je riječi o mjerama podrške privredi u saniranju posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa, zaštiti domaće privrede, aranžmanima s međunarodnim finansijskim institucijama i o realizaciji zajedničkih projekata.

Također, razgovarano je i o otvaranju granica za turiste i poslovne ljude, formiranju pet radnih grupa Vijeća ministara za pet oblasti koje je predložio Tegeltija s ciljem usaglašavanja rješenja za koja su privrednici iskazali interes, te projektima koje treba da realizuje Elektroprijenos BiH.

Obraćajući se na konferenciji za novinare, Tegeltija je kazao da je na današnjem sastanku sa Novalićem i Viškovićem usaglašeno, te da će biti predloženo da granice BiH budu otvorene za sve strane državljane koji do sada nisu mogli ući u BiH pod uslovom da imaju negativan test na koronavirus koji nije stariji od 48 sati.

– Na taj način BiH je stvorila jednake uslove za sve države u svijetu, izuzev naših neposrednih susjeda koji u ovom trenutku imaju još uvijek povlašten položaj po pitanju ulaska njihovih državljana u BiH – rekao je Tegeltija.

Vlade entiteta će sa svojim zdravstvenim sektorima će ovu odluku potvrditi na svojim sjednicama, nakon čega će u veoma kratkom vremenskom periodu ton isto uraditi i Vijeće ministara.

– Najvažniji dio našeg sastanka je bio razgovor o tome kako pokrenuti novi investicioni ciklus, kako pomoći i rasteretiti privredu i odnos sa međunarodnim finansijskim institucijama. Pitanje koje je najviše vezano za vlade entiteta je investicioni ciklus u Elektroprijenosu, u kojem objektivno postoje finansijska sredstva, ali postojei zastoj u realizaciji – kazao je Tegeltija.

Danas je dogovoreno da će Vijeće ministara, zajedno sa vladama FBiH i RS-a u narednih 15-20 dana pripremiti program koji će sadržavati novi investicioni ciklus i program rasterećenja privrede za period 2021-2022. godina.

U istom vremenskom periodu, dodaje, bit će pripremljen i program zaštite domaće privrede koji će obuhvatati isti vremenski period.

– U drugoj polovini septembra na istom ovakvom sastanku mi ćemo pripremiti te programe i predstaviti ih javnosti. Sve to će biti ugrađeno u Program ekonomskih reformi BiH za period 2021-2023. godina – naglasio je Tegeltija.

Kada su u pitanju razgovori sa međunarodnim finansijskim institucijama, naveo je da je izražena zahvalnost svima onima koji su imali razumijevanja u toku pandemije, da su dosta brzo reagovali na naše zahtjeve.

– Donesena je odluka da otvorimo proces pregovora sa MMF-om koji je bio blokiran prevashodno zbog pandemije. Očekujemo da Misija MMF-a bude u BiH u oktobru i smatramo da su nam poslije toga dovoljna dva mjeseca da usaglasimo novi aranžman sa MMF-om koji je već duže vrijeme blokiran. Ta sredstva će služiti kao i sva druga sredstva, kako bi se eliminisale posljedice Covida, ali i pokrenuli novi investicioni ciklusi – rekao je Tegeltija.

Očekuje, kako kaže, i da se ubrzo završe razgovori sa Evropskom komisijom vezano za makrofinansijsku pomoć koja je planirana za ovu godinu.

– Od EK ćemo tražiti da makrofinansijska pomoć ne bude vezana samo za jednu godinu, već da bude predviđena za narednih 5-6 godina, kako je to obezbijeđeno i za sve zemlje članice EU. Mislimo da taj iznos sredstava koji bi BiH bio odobren bio odličan za finansijsku stabilnost u BiH, ali i za pokretanje novog investicionog ciklusa – poručio je Tegeltija.

Pitanje radnih grupa koje su zadužene za pojedine oblasti bit će završeno u narednih nekoliko dana. Te radne grupe bit će sastavni dio timova koji će raditi na programu izgradnje novog investicionog ciklusa, programu rasterećenja privrede i zaštite domaće proizvodnje.

– Važno je da zajedno idemo prema građanima BiH, da oni razumiju da se zajednički borimo protiv ovih problema, ali isto tako i da idemo sa jedinstvenim stavom prema međunarodnim finansijskim institucijama – dodao je Tegeltija.

Mišljenja je da su bh. entiteti veoma dobro reagovali u vrijeme pandemije, o čemu govori i broj izgubljenih radnih mjesta u BiH, u poređenju sa zemljama u okruženju.

– Bolja pozicija sa stanovišta gubitka radnih mjesta je prije svega rezultat aktivnosti vlada entiteta i njihove pomoći koju su pružili privredi. Naravno, razgovarali smo i o tome kako da sredstva iz budžeta zajednički usmjerimo na one sektore kojima su najpotrebnija – dodao je Tegeltija.

Višković: Izuzetno korektna saradnja s Novalićem i Vladom FBiH

Premijer RS-a Radovan Višković obratio se danas novinarima nakon sastanka s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom i premijerom FBiH Fadilom Novalićem u Sarajevu.

– Cijelo vrijeme za vrijeme korone, čak i dok je kolega Novalić ležao u bolnici, a ja u apartmanu, čuli smo se i dogovarali neke stvari. Hoću da naglasim da imamo zaista korektnu saradnju – kazao je na početku svog obraćanja Višković.

Prema njegovim riječima, resorna entitetska ministarstva svaki dan rade i sarađuju i sve ono što je danas dogovoreno je da se na neki način usklade mjere koje preduzima jedan ili drugi entitet i da sa takvim načinom izađemo i pred međunarodne investitore i strane zemlje koje žele da pomognu BiH.

– Zašto bismo mi kao entiteti kandidovali neke svoje projekte kad imamo zajedničke projekte. Nama je zajednički projekat izgradnja koridora 5C na autoputu u kompletnom obimu od Mostara pa prema Vukosavlju. Mi želimo da to objedinimo kao projekat i da s tim izađemo prema stranim investitorima – pojasnio je Višković.

Računamo da ćemo na taj način, kako je rekao, biti u boljoj kondiciji i lakše doći do finansijskih sredstava za realizaciju svih tih projekata.

– Formirali smo radne grupe koje će na tome raditi i ja se nadam da ćemo u narednom periodu znatno ubrzati te procedure. I na jednoj i na drugoj vladi ćemo u narednih par dana da usvojimo i naš zahtjev prema MMF-u, da ih pozovemo da dođu u BiH, da uđemo u novi aranžman i nove pregovore sa MMF-om, jer računamo da finansijski potencijal koji imaju banke u BiH treba da sačuvamo za privredu, a da budžete i investicije obezbjeđujemo od stranih finansijera – poručuje Višković.

Naša je želja, nastavlja premijer RS-a, da dobijemo što veći grejs period, što duži period otplate i sa što manjom kamatom. A to jedino možemo dobiti od ozbiljnih institucija kao što su MMF ili Evropska komisija.

– Sa predsjedavajućim Tegeltijom smo usaglasili da i sa predstavnicima EU i sa nekim drugim investitorima u BiH, ako ima potrebe, a ja mislim da ima, razgovaramo u ovakvom sastavu kao što smo danas, pa da sutra ambasadoru Sattleru i nekim drugim saopštimo koji su to prioriteti i potrebe BiH i prema Evropskoj komisiji i prema nekim drugim investitorima – potcrtava Višković.

Naglašava da je činjenica da je RS do današnjeg dana izgubila 11.600 radnih mjesta, a u istom tom periodu dobila novozaposlenih 10.700. Pad izvoza posljedica je korone, istakao je Višković, i nešto što je sasvim “normalno” za vrijeme kroz koje smo prošli.

– Ukupan izvoz u martu i aprilu je bio samo 200 miliona. Došlo je do blokade čitave regije, svi naši najveći spoljnotrgovinski partneri su imali probleme. I ja se nadam da će to u narednom periodu, i uz mjere koje danas dogovaramo, i uz mjere koje imamo namjeru da kreiramo skupa u narednom periodu, dovesti do poboljšanja svih tih pokazatelja – kazao je Višković.

Još je jednom ponovio da sa premijerom Novalićem i Vladom FBiH ima izuzetno dobru i korektnu saradnju.

– I pitanje Elektroprijenosa i pitanje poravnanja, sve smo to dogovorili na Upravnom odboru UIO. sada nema tu nikakvih problema. Dug koji je imala FBiH prema RS-u iz nekog prethodnog perioda je negdje oko 24 miliona KM i on se plaća u šest jednakih rata. Svakog 20. u mjesecu se redovno ta obaveza izmiruje prema RS-u – rekao je Višković.

Na posljednjoj sjednici UO UIO od prije dva dana, imali smo i poravnanja za prvih šest mjeseci ove godine, gdje je negdje oko 32 miliona KM obaveza FBiH prema RS-u.

– Dogovoreno je da se to plati u četiri jednake rate – dodaje Višković.

Novalić: Ustanovili smo strategiju za buduće djelovanje

Premijer FBiH Fadil Novalić izrazio je zadovoljstvo današnjim sastankom s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom i premijerom RS-a Radovanom Viškovićem u Sarajevu.

Na sastanku su, kako je Novalić rekao na konferenciji za novinare, dva entiteta i Vijeće ministara BiH ustanovili jednu vrstu strategije za buduće djelovanje, koja je oličena u neke tri tačke.

– Jedna je da ćemo po svaku cijenu održati budžet u ravnoteži, uz pomoć stranog novca, a ne domaćeg, koji ostavljamo za privredne subjekte. Drugo je da ćemo pokrenuti investicionu potrošnju. To je s naše strane potpora privrednim aktivnostima. A treće je da ćemo donijeti zakone koji će poboljšati poslovno okruženje – kazao je Novalić.

Mi ćemo budžete držati u ravnoteži, nastavlja, i s te strane, ukoliko bude potrebno, bez problema intervenisati na polju privrede.

– S druge strane, investicionom potrošnjom povećavamo njihov angažman i olakšavamo im obaveze. Sve to sračunato je kako bismo ekonomiju apsolutno održali na ovom i podigli na naredni nivo – dodao je Novalić.

Govoreći o mjerama koje su iza nas, Novalić je istakao kako su one bile kratkoročne i širokog pojasa, ali su dale rezultat.

– Može biti percepcija i ovakva i onakva, međutim stoji činjenica da smo mi održali i nivo zaposlenosti znatno bolje nego zemlje u okruženju. Pad bruto društvenog proizvoda je gotovo drugi u Evropi – naglašava Novalić.

Istakavši da, dok je Vlada FBiH bila lider u borbi protiv pandemije, imali smo sasvim dobre rezultate. Imali smo samo 39 umrlih u 2,5 mjeseca, 1.086 zaraženih i 87 koji su u momentu podizanja mjera ostali zaraženi.

– Danas imamo 12.600, 12 puta više i mrtvih i zaraženih, a također u 2,5 mjeseca. To govori da su mjere dale rezultate u zdravstvenom sektoru, pokazatelji govore da su dale i u ekonomskom sektoru. A ovo što smo danas dogovorili znači da ćemo i ubuduće apsolutno vladati situacijom – pocrtava Novalić.

Što se Vlade FBiH tiče, kako je naveo, ona više neće imati neki srednjoročni širokopojasni program, nego će se fokusirati na ono što je kriza nakon 5-6 pokazala da je najugroženije – turizam, prijevoz, izvoznici i aerodromi. Plus Garantni fond, koji ima jednogodišnji srednjoročni karakter.

Biznis.ba