Grčka vrši pritisak za zapošljavanje desetina hiljada radnika iz Južne Azije
Desnica u Grčkoj nastoji se predstaviti kao stroga po pitanju migracija, ali mora progurati ovaj zakon zbog ozbiljnog nedostatka radne snage u ključnim sektorima poput turizma, građevinarstva i poljoprivrede, piše Politico.
Glavna ideja novog zakona je pojednostaviti dovođenje radnika kroz programe regrutacije dogovorene s državama poput Indije, Bangladeša i Egipta. Za velike javne projekte predviđen je poseban "brzi kanal".
Vlada Nove demokratije, međutim, svjesna je da će ove mjere za privlačenje stranih radnika naići na otpor kod dijela njenih glasača. Zato zakon uključuje stroge mjere protiv migranata koji su već ilegalno ušli u Grčku, kao i obećanje da će se suzbiti nevladine organizacije koje pomažu migrantima.
- Trebaju nam radnici, ali smo strogi prema ilegalnoj imigraciji - rekao je ministar za migracije Tanis Plevris za televiziju ERT.
Napetosti oko migracija u Grčkoj odražavaju činjenicu da je to i dalje osjetljivo političko pitanje širom Evrope, iako su brojke značajno pale u odnosu na masovne prilive iz 2015. godine, kada su grčka egejska ostrva bila jedno od glavnih mjesta dolaska, javlja Fena.
Grčka je tokom protekle dvije godine odobravala više od 80.000 radnih mjesta za imigrante godišnje. Ne postoje zvanični podaci o nedostatku radne snage, ali studije industrijskih udruženja pokazuju da su potrebe zemlje više nego dvostruko veće od odobrenog broja, te da je popunjena tek polovina tih mjesta.
Očekuje se da će zakon biti usvojen jer vlada ima većinu u parlamentu.
Opozicione stranke osudile su ga, tvrdeći da zanemaruje potrebu za integracijom migranata koji već žive u Grčkoj i da usvaja retoriku krajnje desnice.
Prema novom zakonu, migranti koji su ilegalno ušli u zemlju neće imati priliku da steknu legalni status. Zakon također ukida odredbu koja je davala boravišne dozvole maloljetnicima bez pratnje nakon što napune 18 godina, pod uvjetom da pohađaju školu u Grčkoj.
Grupe za ljudska prava također se protive zakonu, tvrdeći da kriminalizira humanitarne nevladine organizacije tako što njihove aktivnosti vezane za migracije eksplicitno povezuje s ozbiljnim krivičnim djelima.
Zakon predviđa teške kazne poput obaveznih zatvorskih kazni od najmanje deset godina i visokih novčanih kazni za pomaganje ilegalnom ulasku, pružanje transporta ili pomoć migrantima da ostanu u zemlji.
