Njemačka i Italija pridružile su se pozivu evropske automobilske industrije Evropskoj uniji da ublaži ciljeve za smanjenje emisije CO2 za automobile i preispita zabranu prodaje automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem do 2035. godine.
Italijanski ministar industrije Adolfo Urso rekao je u srijedu uoči sastanka ministara EU-a odgovornih za unutrašnje tržište i industriju da njegova zemlja, zajedno s Njemačkom, radi na podršci drugim zemljama u pozivanju na ublažavanje standarda emisije CO2 u automobilima.
Kako prenosi portal Euronews, tražit će i preispitivanje najave EU da će 2035. godine zabraniti prodaju automobila s benzinskim i dizelskim motorima.
Urso je ponovio nedavna upozorenja proizvođača automobila, predviđajući da će evropska automobilska industrija "kolabirati" i "desetke tisuća" radnih mjesta biti otpušteno ako EU ne promijeni kurs.
Ursova upozorenja dolaze tri mjeseca nakon što je italijanska premijerka Giorgia Meloni zabranu prodaje automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem nazvala "ideološkim ludilom".
Prije nekoliko dana i Evropsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) javno je pozvala na odgodu primjene strožih ograničenja emisija nakon objave podataka o padu prodaje električnih automobila.
Utjecajna grupa sa sjedištem u Bruxellesu, koja uključuje BMW, Ford, Renault, Volkswagen i Volvo, upozorila je 19. august4a da je broj registracija novih automobila u augusta pao ispod 644.000, što je pad od više od 18 posto u usporedbi s istim mjesecom 2023. godine.
Najveći proporcionalni pad zabilježen je kod električnih automobila, čiji je tržišni udio pao za gotovo trećinu s prošlogodišnjih 21 posto.
„Nedostaju nam ključni uvjeti za postizanje potrebnog zamaha u proizvodnji vozila s nultom emisijom: infrastruktura za punjenje, uključujući vodik, konkurentno proizvodno okruženje, pristupačna zelena energija, kupnja i porezni poticaji te sigurna opskrba sirovinama, vodikom i baterije", napisali su u ACEA-i, a prenosi SEEbiz.
Trenutno proizvođači automobila moraju osigurati da emisije svih automobila koje prodaju u određenoj godini ne prelaze prosječnih 115,1 grama po kilometru, a ta će se granica iduće godine pooštriti na 93,6 grama. Taj će broj biti sve teže ostvariti s padom prodaje električnih vozila s jedne strane i dominacijom većih SUV modela.
Suočena s prijetnjom kazni od više milijardi eura iduće godine, ACEA je pozvala EU da provede "hitne mjere pomoći", no prema Euronewsu, Evropska komisija smatra da je za situaciju barem djelomično kriva sama industrija.
"Pred nama je još 15 mjeseci prodaje automobila i industrija ima vremena ... da postigne svoje ciljeve", rekao je glasnogovornik Evropske komisije novinarima u utorak. "Također je vrijedno zapamtiti da je cilj za 2025. dogovoren 2019. i ... osmislili smo ove politike kako bismo industriji dali vremena za prilagodbu", dodao je.
Prema riječima državnog sekretara u Ministarstvu gospodarstva Matevža Frangeža, Slovenija prati kretanja u evropskoj automobilskoj industriji. Uoči ministarskog zasjedanja u Bruxellesu istaknuo je kako treba nastojati ojačati položaj Slovenije u automobilskoj industriji, komunicirajući s različitim akterima.
Kako je rekao po dolasku na ministarski sastanak, evropska će se automobilska industrija susresti sa strukturnim problemima zbog dolaska novih tehnologija i nove konkurencije.
"Pratimo situaciju kako na makrorazini, odnosno na razini naših ključnih tržišta, tako i na mikrorazini, odnosno na razini ključnih kupaca slovenske automobilske industrije", rekao je.
Pojasnio je da je država već podržala dvije strateške inicijative usmjerene na prelazak na električnu mobilnost. Prva je misija GREMO (GREen MObility) koju je uspostavila slovenska automobilska industrija kao obvezu zelene i digitalne transformacije do 2030. godine.
Drugi je u julu potpisana strateška namjera s grupom Renault o proizvodnji nove generacije električnog twinga u novomeškom Revozu. Time, prema riječima državnog sekretara, Slovenija želi svoju poziciju proizvođača automobila unaprijediti u poziciju proizvođača električnih vozila.
"Naravno da se treba zapitati kako ćemo podržati industrije koje će zbog toga biti suočene s padom narudžbi. Vidimo da se u prerađivačkoj industriji nastavlja trend iz 2023. godine, odnosno značajan pad narudžbi", naglasio je.
Košarac: Specifičnosti BiH zahtijevaju odgodu CBAM takse
