Kako žive Grci: Za dvije trećine domaćinstava mjesečni prihod traje 18 dana

Za šest od deset grčkih domaćinstava mjesečni prihodi traju svega 18 dana, što ukazuje na rastući pritisak na porodice sa srednjim i nižim primanjima, navodi se u istraživanju Instituta za mala preduzeća Opće konfederacije profesionalaca, zanatlija i trgovaca Grčke (IME GSEVEE).

Rezultati pokazuju da kumulativni pritisci inflacije i nenadoknađeni gubici prihoda iz perioda finansijske krize i dalje opterećuju domaćinstva i doprinose kontinuiranoj emigraciji.

Uprkos usporavanju inflacije i rastu plata tokom 2025. godine, istraživanje je pokazalo da se otpornost domaćinstava iscrpljuje. Povjerenje potrošača u Grčkoj palo je na -50,3 poena u januaru sa -47 poena u decembru, pri čemu domaćinstva navode pogoršana očekivanja kako u pogledu vlastitih finansija, tako i nacionalne ekonomije, dok su namjere za velike kupovine opale.

Prema istraživanju, 62,1 posto domaćinstava izjavilo je da su im mjesečni prihodi nedovoljni za cijeli mjesec, što predstavlja najviši nivo zabilježen u historiji ovog istraživanja, prenosi Bankar me.

U prosjeku, mjesečni prihodi pokrivaju 23 dana za sva domaćinstva, ali za ona kojima prihodi rano ponestanu traju samo 18 dana. Uporedivi podaci iz istraživanja za 2024. godinu pokazivali su 60 posto domaćinstava i 19 dana.

Kako bi podmirila osnovne potrebe, domaćinstva smanjuju diskrecionu potrošnju: 39,3 posto smanjilo je izlaske, 35,2 posto kupuje manje odjeće i obuće, dok 34,6 posto koristi manje dana godišnjeg odmora.

Smanjenja se odnose i na nužne troškove, uključujući zdravstvenu zaštitu (10,2 posto), osiguranje i održavanje automobila (10,1 posto) te obrazovanje (8,5 posto).

Podaci s kraja prošle godine pokazuju da Grčka ostaje pri dnu evropske ljestvice s prosječnom godišnjom platom od 18.000 eura. Posmatrano na mjesečnom nivou, svaki treći radnik primao je platu manju od 1.000 eura.

Iz svakog desetog domaćinstva barem neko emigrira

Istraživanje je pokazalo da je 10,9 posto domaćinstava navelo da je najmanje jedan član emigrirao zbog posla u posljednjih pet godina.

Takozvani „povratak mozgova“ (brain regain) ostaje ograničen, sa svega 6,6 posto domaćinstava koja su prijavila povratak člana iz inostranstva u istom periodu.

Uzrok ovakvog ishoda leži u strukturnim problemima na grčkom tržištu, u kombinaciji s pojavom novih domaćih i međunarodnih pokretača inflatornih pritisaka. Kao rezultat toga, iako je prosječan godišnji rast indeksa potrošačkih cijena u 2025. godini bio znatno niži nego u periodu 2022–2024, potrošači su se suočili s uporno visokim cijenama širokog spektra roba i usluga koje nagrizaju njihove prihode.

Obilježje 2025. godine bila je pojava novog izvora poskupljenja, ovaj put u sektoru usluga, dok cijene hrane nisu zabilježile željeni pad, već samo usporavanje stope rasta. Čak i tamo gdje su cijene pale za neke osnovne namirnice – poput maslinovog ulja nakon velikog skoka u 2024. godini – pojavila su se nova poskupljenja, uključujući govedinu, kafu i čokoladu. Cijene energenata su pale, ali ne dovoljno da nadoknade teret koji su domaćinstvima i preduzećima nametnuli nagli rastovi iz 2022. i 2023. godine.

Rast BDP-a 2,1 posto

Banka Grčke predviđa da će se ekonomija zemlje stabilno razvijati po stopi od 2,1 posto u periodu od 2025. do 2027. godine, te dva posto u 2028. godini, navodi se u najnovijem izvještaju. Centralna banka je saopćila da se očekuje da će Grčka zadržati stabilan rast u narednim godinama, uz stopu rasta veću od prosjeka eurozone.

U izvještaju se navodi da će snažna nedavna investicijska aktivnost nastaviti da podržava rast i nakon 2026. godine, uprkos oštrom padu javnih investicija u 2027. godini. Očekuje se da će inflacija u prosjeku iznositi 2,2 posto u periodu 2026–2027, ali bi mogla privremeno porasti u 2028. godini zbog primjene Evropskog sistema trgovine emisijama (ETS2), što će utjecati na troškove energije i grijanja. Banka Grčke je inflaciju identifikovala kao glavni kratkoročni politički izazov, a odmah potom i efikasno korištenje dostupnih evropskih fondova.

Prosječna godišnja promjena nacionalnog indeksa potrošačkih cijena iznosila je 9,6 posto u 2022, 3,5 posto u 2023. i 2,7 posto u 2024. godini.

Na osnovu decembarskih podataka, prosječna inflacija za 2025. godinu bila je blizu tri posto, što potvrđuje revidirane procjene Banke Grčke, koja je povećala svoju prognozu na 3,1 posto sa početnih 2,5 posto.

Negativno iznenađenje bila je inflacija hrane, koja je u decembru porasla na 3,5 posto, što je najviši nivo u toku godine, u odnosu na 2,7 posto u novembru, dok je u eurozoni iznosila 2,6 posto. Cijene usluga ponovo su snažno porasle, za 4,5 posto na godišnjem nivou, dok su cijene energenata ostale u minusu. Ubrzanje cijena hrane uslijedilo je uprkos široko promoviranoj vladinoj inicijativi za ograničavanje cijena, koja je imala ograničen učinak.

Gledajući unaprijed, i vlada i Banka Grčke predviđaju usporavanje inflacije u 2026. godini, uz ciljane stope od 2,2 posto i 2,6 posto, respektivno.

Privatne robne marke dostižu rekordne nivoe

Istovremeno, podaci s početka ove godine pokazuju da proizvodi privatnih robnih marki (PL – private label) dostižu rekordno visoke nivoe u grčkim domaćinstvima, jer uporno visoke cijene i dalje oblikuju potrošačke izbore u supermarketima.

Ipak, uprkos prelasku na ekonomičnije opcije, Grci ne gube povjerenje u kvalitetne domaće proizvode, a potrošački pokret u korist oznake „Proizvedeno u Grčkoj“ zadržava zamah i snagu.

Istraživanje koje je u januaru proveo Ekonomski univerzitet u Atini, na slučajnom uzorku domaćinstava, pokazuje da proizvodi privatnih robnih marki već treću godinu zaredom bilježe novi historijski rekord preferencija, jer gotovo četiri od deset kupljenih proizvoda pripada upravo tim markama.

Istovremeno, potrošački pokret „Proizvedeno u Grčkoj“ dodatno doprinosi jačanju udjela privatnih robnih marki, s obzirom na to da se većina PL proizvoda proizvodi u Grčkoj od strane domaćih proizvođača i prerađivača za potrebe trgovačkih lanaca.

Zarade banaka ruše rekorde

Rezultati bankarskog sektora, koji je bio jedan od najteže pogođenih tokom grčke krize, pokazuju potpuni oporavak. Četiri sistemske banke trebale bi ovih dana objaviti profit od 4,7 milijardi eura za 2025. godinu, što predstavlja rast u odnosu na 4,3 milijarde eura godinu ranije.

Rast zarade podržan je prihodima od kamata, povećanjem prihoda od naknada i oporavkom finansijskih prihoda.

Alpha banka očekuje neto profit veći od 900 miliona eura, u poređenju sa 654 miliona eura u 2024. godini. National banka očekuje 1,3 milijarde eura, naspram 1,1 milijarde eura prethodne godine. Profit Eurobanka od 1,4 milijarde eura bit će na istom nivou kao i 2024. godine, dok Piraeus banka očekuje dobit od 1,1 milijarde eura, u poređenju sa 1,06 milijardi eura u 2024. godini.