Izvoz namjenske industrije BiH u 10 mjeseci ove godine iznosio je oko 129,98 miliona KM, što je manje za 6,45 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, kada je izvoz ove grane privrede bio oko 139,01 milion KM.
Sekretar Grupacije namjenske proizvodnje pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH Adela Vukotić Terek izjavila je Srni da u zadnjih 10 godina namjenska industrija BiH bilježi dvocifrene stope rasta izvoza, tako da ovaj pad može biti zabrinjavajući, samo ako na kraju godine bude ovaj negativni trend.
"U prošloj godini realizovan je izvoz u vrijednosti od 193,8 miliona KM, što je više za 13 odsto u poređenju sa izvozom u 2016. Imajući u vidu da ista dinamika izvoza nije relevantna za mjesečnu statistiku, možemo očekivati da će ova godina biti jednako uspješna kao i prethodna", istakla je Terekova.
Ona je navela da se u 10 mjeseci najviše izvozilo na tržište Sudijske Arabije, Turske, Avganistana i Egipta, te dodala da se 91 odsto izvoza odnosi na municiju, a ostatak na dijelove za vatreno oružje.
Prema njenim riječima, trend u globalnoj potražnji proizvoda odbrambene industrije je u padu još od zadnjih predsjedničkih izbora u SAD, kada se otklonila zabrinutost oko ukidanja Drugog amandmana, što je istovremeno rezultovalo rekordnim nivoima zaliha koje su još uvijek na visokom nivou.
Terekova je pojasnila da cijena ovih proizvoda raste zbog visokih standarda bezbjednosti, kvaliteta, kontrole emisije štetne materije, hemikalija, a što sigurno utiče na smanjenu globalnu potražnju.
"Činjenica da su proizvodi namjenske industrije BiH plasirani širom svijeta govori da je svako tržište važno i interesantno, ali treba imati u vidu da svaki izvoz na novo tržište podrazumijeva i brojne preduslove, odnosno dozvole za izvoz u skladu sa geopolitičkim zbivanjima i položaju BiH u odnosu na njih", istakla je ona.
Kada je riječ o problemima pri izvozu ove grane privrede, Terekova je naglasila da se oni uglavnom odnose na administrativne prepreke, poput visokih troškova pratnje pripadnika policije kod kretanja/prevoza oružja i vojne opreme.
Prema njenim riječima, prisutni su i problemi koji se odnose na nemogućnosti pribavljanja povoljnih avansnih garancija, ali i oni opšteg karaktera, kao što je nedostatak kvalifikovane radne snage, koji nije zaobišao ovaj sektor.
"Uprkos dobrim poslovnim rezultatima, za ozbiljnu modernizaciju i razvoj namjenske industrije BiH potrebne su naučno-tehnološke osnove, kao i stručni kadar koji je tehnološki opremljen", rekla je Terekova.
Ova grana privrede, prema njenim riječima, ne može biti nosilac ekonomskog razvoja zemlje, bez ozbiljnog ulaganja u naučno-istraživačke projekte, jer je riječ o tehnološki zahtjevnoj oblasti.
Biznis.ba
