BiH

Vlada FBiH utvrdila prijedloge zakona o doprinosima i o porezu na dohodak

Autor: Biznis.ba
Vlada FBiH utvrdila prijedloge zakona o doprinosima i o porezu na dohodak
Vlada Federacije BiH na današnjoj je sjednici u Sarajevu utvrdila prijedloge dva vrlo važna zakona kojima se provode ciljevi iz Reformske agende - Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak.

Federalna ministrica finansija Jelka Milićević novinarima je pojasnila da se radi o zakonima koji se na direktan ili indirektan način dotiču svakog građanina u FBiH, jer regulišu pravila doprinosa za poslodavce, ali i prava uposlenika.

- Bez obzira na neke naše obaveze, mi smo kao Vlada bili od početka opredijeljeni za harmoniziranje propisa vezano za opterećenje na rad - rekla je Milićević.

Kako je kazala, u ova oba zakona osnovni princip bio je da se proširi osnovica za obračun poreza i doiprinosa, da se na određeni način smanji ova stopa i da se može raditi komparacija opterećenja na rad i u RS, i u FBiH, i u zemljama u bližem i daljem okruženju.

- Mi u ovom zakonu, osim toga što smo htjeli rasteretiti cijenu rada, htjeli smo i olakšati sami obračun doprinosa. On u ovom prijedlogu zakona iznosi 33,5 posto, a sastoji se od naknada za penzijsko od 18,5 posto na bruto plaću, 13,5 posto na zdravstveno i 1,5 posto za neuposlenost - rekla je Milićević.

Prema njenim riječima, ovi zakoni vrlo su važni i za same uposlenike, jer je do sada bilo veliko učešće neoporezivih primanja, pa su radnici često imali male osnovice, a samim tim i male penzije.

U ovom trenutku, navodi, sva primanja iz i mimo radnog odnosa se oporezuju i ulaze u osnovicu za obračun penzijskog osiguranja. Dodaje da je posebno specifično da će ovim zakonima naknade po doprinosima iz ugovora o autorskim djelima ulaziti u osnovicu za penzije.

U ovim zakonima prepoznata su primanja iz šest osnova: primanja iz nesamostalnog rada (rad zaposlenika kod poslodavca); dohodak iz samostalnog rada (ugovor o djelu, rad u komisijama u zastupničkim organima, povremeni poslovi kod poslodavaca po određenim osnovama); dohodak od imovine imovinskih prava (iznajmljivanje i prodaja nekretnina); primanja iz finansijskih ulaganja (po prvi put i prihodi od isplate dividendi se oporezuju; primanja od kamata i primanja od ostalih prihoda (prihodi za posebne sportske i radnike u kulturi).

- Imamo i nešto što je bilo drugačije regulirano u postojećem zakonu, a to je porez na dohodak na sve dobitke od igara na sreću. Na ovaj ćemo način taj dio oporezivanja svih dobitaka vratiti kroz porez na dohodak - dodala je Milićević.

Ističe kako se ovim zakonima kroz porez na dohodak, za koji je do sada bila jedinstvena stopa od 10 posto, uvode tri stope.

- Jedna je nulta stopa (neoporezivanje plaća do 700 KM mjesečno), zatim stopa 10 posto na sljedećih 800 KM (otprilike do 1.500 KM), te stopa od 20 posto na plaće veće od 1.500 KM. Ovim poreznim opterećenjem htjeli smo napraviti razliku između onih sa nižim na štetu onih sa većim primanjima. Ja bih to nazvala nekakvom socijalnom pravednošću. Oni sa većim primanjima imaju i obvezu za veća izdvajanja po pitanju poreza na dohodak - dodaje Milićević.

Biznis.ba